Gujaničići su elektroinženjeri, ali i uspešni poljoprivrednici sa Zlatara: Proizvedu 800 tona krompira godišnje

26.09.2020

17:30 >> 13:02

0

Tri brata uzgajaju krompir na 25 hektara, a obrađuju isto toliko zemlje pod žitaricama. Zlatar je, kako kažu, idealan za proizvodnju zdrave hrane. Ne postoji

Gujaničići su elektroinženjeri, ali i uspešni poljoprivrednici sa Zlatara: Proizvedu 800 tona krompira godišnje
Copyright Uroš Gujaničić Promo/Agro TV

Srbija je poslednjih godina postala veliki uvoznik krompira, ne samo konzumnog, već i semenskog. Zvanični podaci pokazuju da godišnje na uvoz semenskog materijala potrošimo blizu šest miliona evra. Uz to, pošto se proizvodnja ovog povrća, najviše zbog niske otkupne cene, slabo isplati, sve je manje površina u našoj zemlji pod krompirom. Ipak, ima i onih koji od ove proizvodnje ne odustaju i trude se da je prenose s kolena na koleno. Među njima je i porodica Gujaničić, iz sela Akmačići, nadomak Nove Varoši. Svoje iskustvo oni su ispričali za emisiju „Biram selo“ na Agro TV.

Zlatar, jedna od najlepših planina u Srbiji, gde i dalje može da se nađe komad netaknute prirode, krije i te kako plodnu i zdravu zemlju. Porodica Gujaničić tradicionalno se, decenijama, bavi uzgojem krompira. Sada su taj posao nasledili sinovi Radoš, Uroš i Miloš.

Idealno zemljište za zdrave useve

– Sve svoje obaveze usklađujem sa obavezama na selu i u domaćinstvu. Ovde sam od proleća pa do jeseni, kada se vadi krompir i obavlja žetva pšenice. Krompir uzgajamo na 25 hektara, a obrađujemo isto toliko zemlje pod žitaricama. Imamo heljdu, raž i pšenicu. Za naše krajeve to su velike površine koje se obrađuju. Ima dosta posla, ali tu je nas petoro i sve to usklađujemo. Braća su elektroinženjeri, ali bez obzira na fakultete, svi se bavimo poljoprivredom – ispričao je Uroš Gujaničić za Agro TV.

Pogodna i plodna zlatarska zemlja za uzgoj krompira; Promo/Agro TV

Kako objašnjava, Zlatar je idealan za proizvodnju zdrave hrane. Ne postoji ništa što bi zagađivalo zemlju, pa su ovi krajevi poznati po tradicionalnoj proizvodnji. Tako su krompir, heljda i zlatarski sir među najvažnijim i najprepoznatljivijim proizvodima iz ovih krajeva.

Krompir stiže iz Nemačke i Holandije

Naša zemlja odavno nema svoj krompir. Tako, od kada je pre desetak godina uništen i zatvoren Centar za krompir „Guča“, koji je bio zadužen za proizvodnju semenskog materijala, on je počeo da se uvozi iz Nemačke i Holandije. Sada je teško doći do starih i domaćih sorti zbog sve većeg uvoza. Svake godine Srbija uveze više od 6.000 tona semenskog krompira.

– Gajimo desetak sorti krompira, a biramo ih na osnovu otpornosti prema nadmorskoj visini. Samim tim neke sorte otpadaju, jer nisu dovoljno otporne. Kvalitet proizvoda s naših prostora ovde je najbolji, a tajna se sigurno krije u dobroj klimi i očuvanom zemljištu, jer nije mnogo istrošeno. Uz to, ovde nema mnogo ljudi koji se bave ovom proizvodnjom. Sve što se radi je zahtevno, ali sve može da se stigne. Godišnje proizvedemo oko 800 tona krompira. Prinos zavisi od vremenskih uslova, ali to je neki prosek – naglašava Uroš.

Skupa proizvodnja

I dok proizvođačima najviše smeta niska otkupna cena krompira, krajnjeg kupca on košta mnogo više. Ipak, kako nam je ispričao Uroš Gujaničić, proizvodnja krompira je skupa, a mnogi toga nisu svesni.

– Mi smo samo proizvođači u čitavom tom lancu – objašnjava Uroš.

Promo/Agro TV

Od njih, kako dodaje, krompir uzimaju nakupci i preprodaju ga na kvantašu.
– Od ovog posla, međutim, može da se živi. Trudimo se da sada uložimo novac u skladišni prostor, jer je krompir kvarljiva roba, i bitno je da to bude dobro. Nameravamo i da napravimo veće magacine, da bi naša proizvodnja mogla da raste – ističe naš sagovornik.
Rame uz rame sa Urošem je njegov brat Radoš. Kako navodi, oni su počeli uzgoj na malim površinama, pa su ih malo-pomalo proširivali. Ostali su u selu i ne nameravaju da odu odavde. Kako kaže, selo ima sve što i grad.

– Kada je sezona, posla ima od sedam sati ujutru do sedam uveče. Proizvodnju krompira smo usavršili i uvek ćemo ovako raditi, dokle god budemo mogli. Ovde sejemo i tradicionalne kulture, kao što su pšenica i raž, koje su tražene iz naših krajeva, ali i heljdu i zob. Imamo sve uslove za život na selu. Ovde je sve prirodno i zdravo. Ljudi dolaze kod nas da kupe žitarice, jer su kvalitetne. Selo volimo i nećemo ga napustiti – poručuju Uroš i Radoš.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Agro TV

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike