Iako su kamioni zaustavljeni, strepnja i dalje postoji: Kakva je sudbina bare Reve?

04.11.2021 | 08:15

Autor: Jovana Beloica

Predstavnici Udruženja "Bela čaplja" podneli su gradskoj upravi u Kraljice Marije, peticiju sa oko 5.000 potpisa za očuvanje tog područja

Copyright 24sedam/ Katarina Mihajlović

Građani su pre više od pola godine telima branili baru Reva, tražeći hitnu reakciju nadležnih i zaustavljanje donošenja otpada. Iako su uspeli da zaustave kamione i dan-danas postoji strepnja.

Zato su predstavnici Udruženja "Bela čaplja" pre nekoliko dana podneli gradskoj upravi u Kraljice Marije, peticiju sa oko 5.000 potpisa za očuvanje područja bare Reve, na kojoj se radilo četiri meseca.

24sedam/ Katarina Mihajlović
 

- Kamioni se više nisu vraćali. Jedino što se verovatno nije odustalo od ideje da se na Revi radi postrojenje za reciklažu gradskog šuta. Od inspektora za zaštitu životne sredine smo saznali da se traže informacije o lokaciji za katastarske parcele, koje se nalaze na nekih 200 metara od naše odbranjene deponije - navodi za 24sedam Ana Džokić iz Udruženja "Bela čaplja".

Naša sagovornica objašnjava da oni imaju tri zahteva.

- Prvo, pošto je Planom detaljne regulacije iz 2018. izvršena prenamena tog prostora, iz ekološkog područja od međunarodnog značaja u privrednu zonu, peticijom zahtevamo da se to poništi ili da se izmeni ta stavka. Drugi zahtev je da se obustavi uništavanje te oblasti, odnosno da se prestane sa traženjem tih lokacijskih uslova za druge katastarske parcele i odustane od ideje pravljenja deponije na tom mestu - navodi Džokićeva.

Na kraju, kako dodaje, veoma je bitno da se ta oblast bare Reve proglasi zaštićenim privrednim dobrom, što je zahtev upućen Zavodu za zaštitu prirode.

Bogatstva Reve

Naša sagovornica ističe kako građani ne smeju da zaborave da bara Reva predstavlja stanište za više od 130 vrsta ptica, od čega je, kako dodaje, 100 strogo zaštićenih.

- Tu je jako bogat ekosistem. Tako, na primer, u samoj bari Revi raste beli lokvanj, biljna vrsta zaštićena Zakonom Republike Srbije - navodi Džokićeva.

24sedam/ Katarina Mihajlović
 

Kao kruna svega toga, kaže, kada bi sve to uspeli, od tog dela, napravila bi se mini-eko turistička zona - "Beogradski dunavski park", gde bi ujedno bila i baza.

- To bi podrazumevalo Prirodnjački dom, kao edukativni centar, kao i odmaralište i kamp za bicikliste, jer tuda prolazi i međunarodna biciklistička ruta. Sledeći korak je da napravimo građansku inicijativu za osnivanje Dunavskog parka - zaključuje naša sagovornica.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam