Umesto toplog obroka, zaposleni su dobijali bonove za hranu: Kasirke nisu dozvoljavale da se ručak menja za pivo

10.10.2021 | 08:00

Autor: Luka-Đorđija Talevski

Naknada za topli obrok tada se nije uplaćivala na tekući račun kao danas uz platu, već su radnici u određenim prodavnicama mogli da se snadbevaju hranom i pićem

Copyright Facebook

Zaposleni Beograđani nekada su umesto toplog obroka u firmama dobijali bonove za ishranu sa kojima su mogli da obezbede sebi namirnice u restoranima ili prodavnicama.

Sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka sistem bonova postojao je u velikom broju beogradskih preduzeća. Tadašnja vlast tvrdila je da se bonovima “promoviše domaća proizvodnja, promet u našim trgovinama i restoranima“.

Naime, tada se naknada za topli obrok nije uplaćivala na tekući račun kao danas uz platu, već su radnici u određenim prodavnicama mogli da se snadbevaju hranom i pićem.

U Gradskom savezu sindikata tvrdili su da je društveni dogovor o korišćenju toplog obroka, potpisan u decembru 1975. godine, precizirao i njegovu primenu - bonovi služe da bi "povećali radnu aktivnost zaposlenih, a ne za kupovinu svega i svačega”.

Vikipedija/Goldfinger
 

Međutim, pravilnik je postojao, ali se nije poštovao, a radnici su morali da se dovijaju kako bi za bonove dobili alkohol, cigarete ili kućnu hemiju.

Prodavnice "Centroproma" i PKB-a i supermarket u "Beograđanki" uglavnom su bili mesta na kojima su se bonovi menjali za namirnice, ali nisu svuda važili isti uslovi, te je kupovina često zavisila od dobre volje kasirki.

U supermarketu koji se nalazio u "Beograđanki” kasirke nisu dozvoljavale da se za bonove kupuju alkoholna pića i deterdženti.

Ni u "Centropromovom" marketu, u Čika Ljubinoj ulici, nije bilo dozvoljeno zvanično pazariti za bonove prašak, cigarete, kafu, alkohol i posuđe, međutim, bilo je izuzetaka, pa su Beograđani ipak mogli da se snabdeju sa svim potrebnim proizvodima.

Vikipedija
 

Tako se u marketima u Čika Ljubinoj, Nušićevoj i u Ulici Moše Pijade, današnjoj Dečanskoj, kupovalo sve što bi mušterija poželela.

U restoranima "Snežana", "Šaran", "Atina" i piceriji na Trgu Marksa i Engelsa (današnji Trg Nikole Pašića) nije bilo dozvoljeno nikakvo "mućkanje" sa bonovima. 

Međutim, situacija u praksi bila je totalno drugačija, pošto su, prema pisanju tadašnjih medija, radnici za bonove uglavnom mogli da uzmu šta god su hteli.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam