Nojeva barka spasla kulturu, duh i tradiciju emigranata: Na današnji dan pre 88 godina osnovan je Ruski dom

09.04.2021 | 06:15 >> 05:42

Autor: Lj. Stanković

U težnji da sačuva ruski svet, zajednica dolazi na ideju da osnuje kulturni centar, koju su podržali kralj Aleksandar Karađorđević, patrijarh SPC Varnava,

Copyright Vikipedia

Ukras arhitektonskog kompleksa Ulice kraljice Natalije, smešten u centru prestonice, zdanje Ruskog centra za nauku i kulturu, Beograđanima poznatiji kao Ruski dom, otvoren je na današnji dan 1933. godine.

Istorija Ruskog doma koji postoji 88 godina je jedinstvena, a zdanje je nastalo iz želje hiljade Rusa koji su izgubili svoju otadžbinu da očuvaju kulturu, tradiciju i duh svog naroda.

Dom je podignut i iz velike tuge i iskrene ljubavi odbačenih sinova prema izgubljenoj domovini, a nalik na Nojevu barku, imao je zadatak da zaustavi duhovno odumiranje Rusa i pruži novi smisao života u izgnanstvu.

U težnji da sačuva ruski “svet”, zajednica dolazi na ideju da osnuje kulturni centar, koju su podržali kralj Aleksandar Karađorđević, patrijarh SPC Varnava, mnogobrojnih političari i kulturni radnici Kraljevine, srpski narod.

Finansijsku podršku pružile su ruska emigracija i Jugoslavija, a autor ovog zdanja je Vasilij Fjodorovič Baumgarten, vojni inženjer, general-major Bele garde i Vojske Kraljevine Jugoslavije.

Ruski dom – središte kulture i duhovnog života emigranata

Zajedničkim naporima, za nešto više od godinu dana izgrađen je Ruski dom imperatora Nikolaja II, a njegovo svečano otvaranje održano je na današnji dan.

Pod svodovima Ruskog doma rade pozorište, biblioteka, gimnazija i osnovna škola, izdavački centar i dva muzeja (Muzej Nikolaja II i Muzej ruske konjice), sportska sala, Društvo ruskih književnika, umetnika i muzičara.

U istoj zgradi bio je smešten i Naučni institut, kao i školska crkva Presvete Bogorodice, zbog čega je Ruski dom postao središte društvenog, kulturnog, naučnog i duhovnog života ruske emigracije.

Dom sovjetske kulture

Godine 1945. zdanje je nosilo naziv Dom sovjetske kulture, čiji je osnovni zadatak bio popularizacija sovjetske nauke i kulture.

Sa dolaskom teškog perioda, tačnije raspada Sovjetskog Saveza, on je radio sve do devedesetih godina 20. veka, a čak i postojanje Ruskog doma je bilo neizvesno, međutim, njegova istorija nije prekinuta.

Preimenovan je 1994. u Ruski centar za nauku i kulturu u Beogradu, ali za sve ostaje Ruski dom, jer ovaj kratki naziv čuva u sebi sve ono što je drago srcu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam