Od prizora zastaje dah, a od problema knedla u grlu: Astronomsko društvo "Ruđer Bošković" dočekuje 87. rođendan u ruiniranom stanju

23.04.2021

17:30 >> 14:12

0

Autor: Jovana Vrećo

Očaranost Mesecom, Jupiterom, Saturnom... polako iščezava, a astronom iz Društva Ruđer Bošković Aleksandar Otašević za 24sedam kaže kako je svedok tog

Od prizora zastaje dah, a od problema knedla u grlu: Astronomsko društvo "Ruđer Bošković" dočekuje 87. rođendan u ruiniranom stanju
Copyright Foto: 24sedam/Goran Sivački

Jedno od najstarijih astronomskih društava na Balkanu – “Ruđer Bošković”, danas dočekuje 87. rođendan, i to u nikad težem stanju, jer je zainteresovanost građana Beograda i turista za planete i galaksiju opala, pa stoga i prodaja ulaznica, a zaposleni ove ustanove godinama unazad prepušteni su sami sebi, jer njihove apele niko ne čuje.

Iako je društvo, tog 22. aprila 1934. godine, osnovala grupa studenata, zaljubljenika u astronomiju, koje su pokretale znatiželja i ljubav prema nauci i vodile ih kroz galaksije i kosmose, do najdaljih sazvežđa, danas, skoro devet decenija kasnije, situacija u ovoj ustanovi, koja bi po svemu trebalo da bude ponos našeg naroda, nikad nije bila teža, i astronomi se plaše da će višedecenijska tradicija biti prekinuta.

Iščezlo oduševljenje

Očaranost Mesecom, Jupiterom, Saturnom… polako iščezava, a astronom iz Društva “Ruđer Bošković” Aleksandar Otašević za 24sedam kaže kako je svedok toga da danas u ljudima nema oduševljenja ovom naukom.

– Kada vide, na primer, Saturn, kao da ne mogu da shvate i da cene to što je foton sa Saturna došao do njihovog oka, i da je to svetlost koja je putovala nekoliko sati – kaže Otašević, i dodaje da je sve manje zainteresovanih, ali i da se i oni koji dođu razočaraju i samo prokomentarišu: “Zar je to tako sitno?”

Foto: 24sedam/Goran Sivački

Smatra da je za manjak strasti prema ovoj vrsti nauke, a samim tim i mogućnosti popularizacije astronomije, pogotovo planetarijuma, glavni “krivac” – zastarelost tehnologija kojim se Društvo koristi.

– Internet je učinio svoje. Sada se traži brzina, ljudi su nestrpljivi i zaslepljeni fotografijama koje su im plasirane na mrežama, i kada dođu ovde nisu svesni toga da direktno gledaju u Mesec, zvezde, a ne u “privid”, kao što je to preko savremenih tehnologija – objašnjava Otašević.

Prizor od kojeg zastaje dah

Narodna opservatorija osnovana je 1964. godine u okviru Društva, a nalazi se u adaptiranoj Dizdarevoj kuli na Kalemegdanu sa koje se pruža neverovatan pogled na panoramu grada.

Kada je čisto nebo, golim okom se mogu videti Rumunski Karpati, Fruška gora, pa čak i planina Majevica u Bosni i Hercegovini.

Međutim, astronom Otašević kaže da je danas prisutan problem svetlosnog zagađenja, zbog kog su postali okom nedokučivi objekti “dubokog neba”, galaksije, zvezdana jata, zvezde…

Foto: 24sedam/Goran Sivački

Propadanje Planetarijuma

Na Sajmu nauke i tehnike, davne 1966. godine, a uz pomoć Josipa Broza Tita, nabavljena je sprava koja omogućava simulaciju zvezdanog neba – planetarijum.

Za one koji žele da saznaju više o čudima vasione, obavezna adresa je Beogradski planetarijum, koji je od 1970. smešten na ušću Save u Dunav, u bivšem amamu, turskom kupatilu iz 19. veka.

Foto: 24sedam/Goran Sivački

Ipak, i tu je situacija nešto drugačija, jer u odnosu na pre 15 godina, kada su zbog broja posetilaca morali da ponavljaju predavanja, danas je sve manje zainteresovanih.

Pored toga, vidljivo je i da je taj objekat u poprilično ruiniranom stanju, svi instrumenti su iz prošlog veka, i kao takvi, ne mogu da odolevaju zubu vremena.

“Astronomija ne može da se proda na tržištu”

Naš sagovornik naglašava da se Društvo danas nalazi u teškoj situaciji, jer prihoda od aktivnosti nemaju, zbog čega im je račun na nuli.

– Do 2010. bili smo na budžetu Grada, finansirani kao ustanova kulture, i tada je donet novi propis da sve institucije kojima Grad ili Republika nisu osnivači, kao nama, jer smo društvo, skidaju sa budžeta  – objašnjava Otašević, i dodaje da su ipak nekako kuburili i uspevali da preko ulaznica nadoknade sve, ali da je sada to postalo nemoguće.

24sedam/Goran Sivački

Da su prepušteni sami sebi, shvatili su odavno, ali da niko ne čuje njihove apele, ni dan-danas ne mogu da shvate.

– Upućujemo molbe, idemo na sastanke sa gradskim i republičkim čelnicima. Osim lepih reči, ništa nismo dobili – kaže ovaj astronom.

Ipak, ono što je do njih, oni i dalje sa istim žarom rade: drže predavanja, ljudima pokazuju nebeska tela, pišu projekte, javljaju se na konkurse…

– Da bar neki dinar dobijemo! Trenutno nema spremačice niti čoveka koji prodaje karte, sve sami radimo. Do kada ćemo moći tako? Pitanje je – objašnjava sagovornik.

Astronomsko društvo “Ruđer Bošković” od 1953. godine izdaje naučno popularni časopis “Vasiona”. Danas, usled teške finansijske situacije, izlazi u crno-beloj boji, a finansira se od članarina.

Naglašava kako astronomija ne može da se proda na tržištu i da se situacija znatno promenila, što pokazuje i činjenica da je i sve manje ljubitelja astronomije, odnosno članova Društva. Nekada je taj broj, prema rečima našeg sagovornika, bio znatno veći, pa je dosezao i blizu 700 članova.

Pročitajte još:

– Za jednu instituciju ovakvog tipa, kao što je Narodna opservatorija i Planetarijum, moraju da postoje donacije. Kod nas nije tako – zaključuje ovaj astronom.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike