Zašto Beograd plavi? Direktor "Vodovoda i kanalizacije" otkriva glavni uzrok haosa posle svake kiše

27.05.2025 | 09:50

Tokom proteklog perioda mapirano nekoliko desetina kritičnih tačaka u glavnom gradu

Copyright Printscreen/Instagram/192.rs

Direktor "Beogradskog vodovoda i kanalizacije" Radomir Vujadin izjavio je za RTS, nakon nedavnih poplava na ulicama grada, da su uzroci sve češćih poplava u Beogradu višestruki – od decenijama neplanskog širenja grada, preko nelegalne gradnje, do sve učestalijih i ekstremnijih klimatskih uslova.

Nelegalna urbanizacija stvorila desetine kritičnih tačaka

Vujadin ističe da je tokom proteklog perioda mapirano nekoliko desetina kritičnih tačaka u glavnom gradu, a da je njihovo formiranje u velikoj meri posledica nelegalne gradnje i širenja Beograda bez poštovanja urbanističkih planova. Mnoge novonastale stambene zone, dodaje, izgrađene su bez ikakve kanalizacione infrastrukture.

Za samo sat palo više kiše nego u mesec dana

Govoreći o poslednjem nevremenu koje je pogodilo prestonicu, Vujadin kaže da je u pojedinim delovima grada palo između 30 i 50 litara kiše po kvadratnom metru, što je količina koja prevazilazi mesečni prosek padavina za Beograd.

- To je ekstremna količina padavina u veoma kratkom vremenskom periodu. U naselju Zvezdara, recimo, za manje od 45 minuta palo je čak 50,8 litara kiše - naglasio je Vujadin.

Kako navodi, nijedan kanalizacioni sistem, bilo gde u svetu, nije projektovan da primi toliku količinu padavina u tako kratkom roku.

- Beograd prosečno dobije 700 litara kiše godišnje. Kada vam pola tog iznosa padne u jednom satu, jasno je da dolazi do kolapsa - rekao je direktor BViK-a.

24sedam
 

 

Gejziri i poplave – posledica starih cevi i divlje gradnje

Posebno se osvrnuo na prizore gejzira i vode koja kulja iz šahtova, objašnjavajući da je reč o ogromnim pritiscima unutar kanalizacionog sistema. Kao primer, naveo je Ulicu vojvode Vlahovića, gde se u kanalizacionu cev malog prečnika sliva voda iz celog naselja koje se širilo bez plana.

- Na tom području postoji samo od 150 do 200 metara stare kanalizacije, a svi noviji objekti su "nakačeni" na tu istu mrežu - naveo je on.

Rešenje za Autokomandu – novi kolektor u planu

Autokomanda je, prema njegovim rečima, najniža tačka u celom slivu i posebno ugrožena tokom velikih kiša, jer stari banjički kolektor ne može da preuzme sav dotok.

 - Radimo na izradi projekta novog kolektora. Do kraja godine očekujemo da projekat bude gotov i predat Direkciji za građevinsko zemljište, kako bi mogao da uđe u plan izgradnje već naredne godine - najavio je Vujadin.

 

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam

Izvor: 24sedam/RTS