Simboli Beograda (2): Tri kraljevska dvora obeležila su jednu epohu, a i danas se koriste

03.01.2021

09:15 >> 09:26

1

Stari dvor podigla je dinastija Obrenović, a Novi i Beli Karađorđevići

Simboli Beograda (2): Tri kraljevska dvora obeležila su jednu epohu, a i danas se koriste
Copyright Vikipedia

Monumentalna zdanja Starog, Novog i Belog dvora predstavljaju stare simbole Beograda koji su sredinom 19. i početkom 20. veka nastali na zahtev srpskih vladara. U Starom dvoru stolovali su još Obrenovići, a Novi i Beli dvor sazidan je tokom vladavine dinastije Karađorđevića.

Pored potreba kraljevske porodice, srpski dvorovi su služili i u političke svrhe – u njima su se održavale sednice Narodne skupštine i druge političke aktivnosti i svečanosti tadašnjih ljudi na vlasti.

Stari dvor

Vikipedia

Prva ideja o izgradnji dvorskog kompleksa potiče iz sredine XIX veka, kada je veliku parcelu između ulica Kralja Milana i Kraljice Natalije kupio Stojan Simić, jedan od najuticajnijih ljudi Kneževine Srbije.

Na tom mestu, Simić je isušio močvaru i podigao kuću u periodu od 1840. do 1842. koja je kasnije dobila naziv Stari konak, a koja je naredne godine otkupljena za potrebe kneza Aleksandra Karađorđevića.

Pročitajte još

Posle smene na prestolu, i pretvaranjem Srbije u kraljevinu, rodila se potreba za izgradnjom vladarske rezidencije. Budući dvor je zamišljen kao tročlana kompozicija, međutim, izgrađeno je samo levo krilo danas poznato kao Stari dvor.

Palata srpske dinastije Obrenović iliti Stari dvor, u kojoj je danas Skupština grada Beograda, sagrađen je između 1882. i 1884. po projektu Aleksandra Bugarskog, sa namerom da prevaziđe sve dotadašnje rezidencije srpskih vladara.

Za njega su vezani važni događaji iz vremena političke moći dinastije Obrenović – zgrada je podignuta kada je Srbija proglašena za kraljevinu i u njoj je kralj Milan 22. februar 1889. abdicirao u korist sina Alekasndra.

Od 1903. godine, posle brutalnog ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage, do 1914. Stari dvor je bio rezidencija dinastije Karađorđević. Od 1919. do 1920. u njemu su se održavale sednice privremene Narodne skupštine, a sve vreme do 1941. godine dvorske zabave i prijemi visokih stranih gostiju.

Novi dvor

Vikipedia

Ideja za izgradnju Novog dvora rodila se dolaskom kralja Petra I Karađorđevića na vlast, nakon ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage Mašin. Monumentalno zdanje na Andrićevom vencu, građeno je u periodu od 1911. do 1922. godine sa elementima renesansne i barokne arhitekture, ali je originalni izgled vremenom izmenjen. Projekat je izradio beogradski arhitekta Stojan Titelbah.

Tokom Prvog svetskog rata dvor je doživeo izvesna oštećenja, a do preseljenja u Kraljevski dvor na Dedinju, 1934. godine, bio je zvanična rezidencija kralja Aleksandra i kraljice Marije. U dvoru su se nalazile kako stambene prostorije kraljevske porodice, tako i kraljev radni kabinet i salon za prijem poseta.

Muzej kneza Pavla postojao je u Novom dvoru u Beogradu od 1935. do 1944. godine. Od 1953. godine koristili su ga Izvršno veće Srbije, Skupština Srbije, Predsedništvo SR Srbije i predsednik Republike Srbije sa pratećim službama.

Beli dvor

Vikipedia/gMilanovac

Kralj Aleksandar I počeo je 1934. izgradnju Belog dvora ličnim sredstvima sa namerom da napravi rezidenciju za svoje sinove, međutim, nije doživeo da vidi završetak radova. Izgradnju dvora, dovršio je 1937. knez-namesnik Pavle.

Projekat dvora izradio je arhitekta Aleksandar Đorđević. U ovom zdanju posebno je impozantan Svečani hol, koji stepeništem vodi na prvi sprat gde je smešteno pet zasebnih aprartmana za potrebe stanovanja kraljevske porodice.

Posle Drugog svetskog rata, Beli dvor je služio kao mesto u kome su se održavale svečanosti i primali gosti iz inostranstva. U njemu su živeli i radili doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito, ali i poslednji predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević.

Poslednji šef države koji je primljen u Belom dvoru bio je Predsednik Belorusije, Aleksandar Lukašenko 1999. godine.

BBeli dvor je posle petooktobarskih promena 2000. godine, iako u vlasništvu Republike Srbije, ustupljen na korišćenje porodici Karađorđević, a u organizaciji Turističke organizacije Beograda povremeno se može obići u organizovanim turističkim turama.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike