Nemo gledali kako muškarac šutira ženu na Adi Ciganliji: "Prisutan fenomen među ljudima - mora da je to zaslužila"

25.06.2021

17:40 >> 20:31

0

Povodom ovog slučaja 24sedam razgovarao je sa Tanjom Ignjatović psihološkinjom iz Autonomnog ženskog centra

Nemo gledali kako muškarac šutira ženu na Adi Ciganliji: "Prisutan fenomen među ljudima - mora da je to zaslužila"
Copyright 24sedam/Katarina Mihajlović/Pexels

“Što je veći broj ljudi koji su prisutni agresivnom događaju, manja je verovatnoća da će se neko zapravo uključiti i reagovati”, rekla je za 24sedam psihološkinja Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra (AŽC), o slučaju nasilja koji se dogodio juče na Adi Ciganliji, kada je muškarac šutnuo ženu u glavu.

Video-snimak je objavljen na društvenim mrežama, a na njemu se može videti kako muškarac juri devojku, fizički joj preti i na kraju šutira. Čitav događaj se odvijao pred oko 30-ak ljudi, koji su nemo i hipnotisano, gledali šta se dešava. Samo je jedan čovek ustao u odbranu devojke.

“Za siledžije nema mesta u našem društvu”

Brzom i efikasnom akcijom pripadnici MUP-a uhapsili su N. V. (34) osumnjičenog da je na Adi Ciganliji fizički napao ženu.

– Za siledžije nema mesta u našem društvu. Svaka bitanga koja bude digla ruku na ženu ili dete biće pronađena i kažnjena – istakao je ministar Vulin i pozvao žrtve nasilja da nasilnike odmah prijave policiji.

Fenomen – mora da je ona to zaslužila

Povodom ovog slučaja, kada se nasilje dešava pred velikim brojem ljudi, koji ne čine ništa kako bi ga sprečili i zaštitili žensku osobu, reporteri 24sedam razgovarali su sa psihološkinjom iz Autonomnog ženskog centra.

Ignjatovićeva je objasnila da kada je veliki broj građana prisutan nekom agresivnom događaju, manja je verovatnoća da će se neko uključiti, jer kako kaže, svako ko prisustvuje nasilju očekuje da će ga neko drugi sprečiti.

Tanja Ignjatović, Printscreen/YouTube

– Kada je u pitanju ova vrsta nasilja, gde muškarac napada ženu, očekivalo bi se, čak i u patrijarhalnim kulturama, da će muškarci skočiti da zaštite ženu. Međutim, upravo patrijarhalne kulture uvode dodatne predrasude i stereotipe za odnos, te većina ljudi tu postavlja pitanje da li je napadač poznaje ili ne, da li je njen partner ili nije… Ukoliko jeste, većina se vodi objašnjenjem “nećemo da se mešamo u taj odnos, tako smo učeni” – pojašnjava naša sagovornica.

Psihološkinja u sklopu tog fenomena, u kojem posmatrač ne reaguje na nasilje, dodaje i lična uverenja, poput “mora da je ona to zaslužila”.

Pexels/Karolina-Grabowska

– Treća stvar je problem globalne, a u Srbiji posebno podsticane rijaliti kulture, gde 24 sata na televiziji imate takve scene, koje kada vidite u realnom životu vi se ponašate kao da ih gledate na velikom ekranu i snimate ih. Drugi deo podsticanja te kulture su i društvene mreže na kojima svaki aspekt svog života ljudi objavljuju – kaže ona za 24sedam.

Zbog toga, kako naša sagovornica ističe, oko posmatrača potpuno otklanja ideju da odgovornost za uključivanjem postoji, kao i da većina ljudi ne razaznaje šta je dozvoljeno, a šta nije.

– Broj lajkova i pratilaca na društvenim mrežama nas potpuno distancira od realne intervencije i stvarnog života – pojašnjava ona i napominje da je snimanje, fotografisanje i objavljivanje sadržaja bez pristanka ljudi zabranjeno.

Jedino rešenje – sistemski rad

Pexels/Karolina-Grabowska

Psihološkinja podvlači da je sistemski rad jedini način da se svest društva podigne i promeni.

– To bi značilo da mediji vode računa kako pišu, šta objavljuju, koje fotografije i video-snimke, kao i da neko odgovara kada se pakuju neistine, kada se populariše agresija. Između ostalog, i da nemamo rijaliti 24 sata dostupan, a ako uopšte mora isti i da postoji, potrebno je pridržavati se pravila, koja čak ni tu ne smeju biti prekršena – smatra ona.

Pročitajte još

Ignjatovićeva naglašava da moramo sve da naučimo, te da nismo rođeni da znamo šta je nasilje, a šta ne.

– Nekada je potpuno normalna stvar bila da mladić ošamari devojku i da se smatra da je ona to zaslužila, kao da je ona njegovo vlasništvo. Danas, barem deklarativno, kada biste ljude pitali da li je to u redu, mnogi će reći da nije. Sistematski morate da izmenite ideju da neko ima pravo da lupi šamar svojoj devojci, da roditelj ima pravo da uradi svoje dete – navodi ona.

Naša sagovornica objašnjava da je reč o duboko ukorenjenim stavovima, koji su godinama prenošeni sa kolena na koleno, kao i kroz kulturu i obrazovanje.

– Mi smo, kao društvo, normalizovali nasilje, a deklarativno imamo nultu toleranciju, zakone i zabrane. Suštinski ne podstičemo ljudi da shvate da takvo ponašanje ima posledicu i da smo svi odgovorni. Za to je potreban dugogodišnji sistemski rad – ukazala je Ignjatovićeva.

Nekada smo bili solidarniji

Profimedia

Naša sagovornica smatra da je društvo nekada bilo solidarnije, empatičnije, kao i da ste uvek mogli očekivati pomoć od ljudi na ulici, ukoliko vas neko napadne. Međutim, danas to nije slučaj.

– Ovo je samo jedan incident koji odražava stanje društva, a stanje društva je posledica višedecenijskog uticaja na to društva, koji je počeo 90-ih godina, zajedno sa raspadom sistema vrednosti, raspadom države i ratovima koji su, takođe, normalizovali nasilje. Više od dve decenije, naše društvo nikako ne možem da nađe orijentaciju, koordinate, ali i da shvati šta je za nas vredno, a šta nije, šta hoćemo, a šta nećemo u životu. Kao društvo ne znamo šta su naše vrednosti – zaključila je Ignjatovićeva.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike