Dan kada je Beograd uhvatio korak sa svetom: Pre pola veka otvorene su četiri najvažnije saobraćajnice
Tog 4. decembra 1970. godine Josip Broz Tito i Branko Pešić pustili su u saobraćaj, istovremeno, auto-put, Gazelu, Mostarsku petlju i Terazijski tunel
Pre pola veka, na današnji dan, 1970. godine, otvorene su četiri najvažnije saobraćajnice u Beogradu, koje i danas trpe najveća opterećenja – most Gazela, auto-put kroz Beograd, Mostarska petlja i Terazijski tunel i time je Beograd napokon uhvatio korak sa modernim svetskim metropolama, bar u pogledu saobraćajne infrastrukture.
Glavne ličnosti, tog svečanog otvaranja, na jednom od bitnijih događaja u istoriji savremenog Beograda, bili su predsednik SFRJ Josip Broz Tito i tadašnji gradonačelnik Beograda Branko Pešić.
Svečanost je počela presecanjem vrpce na Mostarskoj petlji, a zatim se kolona auto-putem uputila do Terazijskog tunela preko Autokomande i Slavije.
Pročitajte još: Beogradski mostovi: Šta povezuje Jovanku Broz i Gazelu, a po kom Branku je dobio ime Brankov most
Anegdote
Za dan otvaranja ovih beogradskih saobraćajnica vezuju se mnoge anegdote. Tako je prema jednoj od njih tadašnji gradonačelnik Branko Pešić, pre svečanog otvaranja, nasred Gazele stajao i prisustvovao izvođenju testa opterećenja, dok su vojni kamioni špartali sa jedne na drugu stranu.
Auto-put kroz Beograd
Prva deonica auto-puta, koji je predstavljao deo bivšeg auto-puta bratstva i jedinstva, a koja je puštena u bivšoj SFR Jugoslaviji je bilo 9,5 km auto-puta kroz Beograd od Zemuna (Zmaj) do Mostarske petlje, koji su otvoreni upravo te 1970. godine.
Današnji auto-put A1 prolazi kroz Beograd preko reke Save, južno vodi ka Nišu i dalje ka Dimitrovgradu, dok se zapadno od Beograda, kod beogradske obilaznice, račva na: auto-put Beograd-Zagreb i auto-put Beograd-Novi Sad-Subotica-Budimpešta.
Most Gazela
Najveći most po obimu saobraćaja u Beogradu svakako je Most Gazela. Nalazi se na evropskim auto-putevima E-70 i E-75, a delom pripada i čuvenoj „Mostarskoj petlji“.
Izgrađen je kao konstrukcija kombinacija sistema greda i luka, pa tako nema klasičan luk, već se vide, pomalo, „krivi“ stubovi.
Prema čuvenoj anegdoti, Jovanka Broz je prilikom posete gradilištu mosta Gazela, bila začuđena kako će most da stoji bez ijednog podupirača na sredini. Tako mnogi sada tvrde da naziv mosta potiče upravo od toga što je, posmatrano iz profila, Jovanku ta konstrukcija podsetila na afričku gazelu koja u trku prelazi preko reke.
Izgrađen je 1970. godine a kapacitet mu je izračunat na 38.000 vozila dnevno. Međutim, sve do 1. januara 2012. kada je u saobraćaj pušten novi Most na Adi ovaj most trpeo je opterećenje od 165.000 vozila dnevno što je više od četiri puta.
Mostarska petlja
Na most Gazela se “naslanja” – Mostarska petlja, koju su projektovali arhitekta Brana Jovin i građevinski inženjer Jovan Katanić. Danas, petljom prolaze, autobusi, automobili, ali i tramvaji.
Terazijski tunel
Jedna od najopterećenijih saobraćajnica u gradu jeste Terazijski tunel. Ideja za izgradnju postojala je još od 1955. godine, kada je u nacrt za Gradsku kuću ucrtan i Terazijski tunel.
Printscreen/Google maps
Zgrada koja i danas postoji iznad tunela je nastala u periodu između 1957. i 1960. godine i morala je da se uklopi u planirani tunel. Autori tunela su Ljubomir Porfirović i Milosav Vidaković.
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari