Naučnik otkriva: Evo zašto najbolje ideje ljudima padaju na pamet pod tušem

18.05.2022

17:47

0

Naš mozak jeste genijalan, ali ponekad nas zbunjuje

Naučnik otkriva: Evo zašto najbolje ideje ljudima padaju na pamet pod tušem
pexels-armin-rimoldi-5269491 - Copyright Pexels

Život ponekad postavlja visoke zahteve pred našu pamet i kreativnost. Recimo, kako da smislimo rešenje za projekt koji bi nam obezbedio priliku da konačno smislimo i uradimo nešto drugačije i uzbudljivije. I zašto nam na pamet najsjajnije ideje padaju u trenucima kada ih ne očekujemo – na primer pod tušem.

Upravo to objašnjava neurobiolog, profesor dr Martin Korte.

U specijalnim situacijama dobre, kreativne ideje vrede i bilo bi lepo da nam dođu pritiskom na dugme u odlučujućem trenutku. Ali uglavnom to ne ide baš tako. Naprotiv, često se čini da nam ništa pametno ne pada na pamet kad naporno razmišljamo i pokušavamo pronaći rešenje.
Ali ako se tada oslobodimo problema i učinimo nešto sasvim drugo, na primer, prošetamo, nešto skuvamo, upoznamo druge ljude, obučemo li se ili se istuširamo, iznenada nam iz vedra neba blesne inspiracija. I verovatno nam ništa nije pri ruci za beleženje te ideje.

Pexels
 

O čemu to razmišlja naš mozak?

Zašto izbacuje najsjajnije ideje kada ih najmanje očekujemo, a ne kada ih poželimo? To objašnjava neurobiolog profesor dr Martin Korte.

Dva različita načina rada našeg mozga

Prema naučniku koji se bavi istraživanjem mozga, opisani fenomen uključuje dve različite mreže u kojima naš mozak može raditi: mrežu pažnje ili koncentracije s jedne strane i mrežu sanjarenja s druge strane.

– Kada je naša mreža pažnje aktivna, naš prednji režanj je naročito aktivan – kaže Martin Korte. Poput džepne lampe svetli u naš mozak i traži relevantne informacije koje možemo koristiti za rešavanje problema. Prednji režanj fokusira se na velike, dobro razvijene i često korišćene puteve podataka u našem mozgu, budući da je tu verovatnoća da ćemo pronaći odgovor najveća – u krajnjoj liniji, zato su tako dobro izgrađeni. Ali upravo u tome leži kvaka: naime, najizglednija rešenja nisu uvek ona najgenijalnija ili najkreativnija.

– U principu, najkreativnija rešenja su ona najnevjerovatnija koja usprkos svemu funkcionišu – kaže naučnilk. – Kada govorimo o kreativnosti i kreativnim idejama, obično mislimo na pronalaženje originalnih pristupa i rešenja problema. Pri tome se ne radi o ispravnom ili pogrešnom, nego o mašti. Reč je o povezivanju elemenata na neke nove, možda iznenađujuće načine i o pronalaženju rešenja o kojima pre nismo razmišljali.

– Zauzvrat, naše su šanse za uspeh genetralno veće ako naš mozak pokrene mrežu sanjarenja – što jako voli da radi dok se, na primer, tuširamo.

Pexels
 

U tom stanju, koje se naziva i osnovnim stanjem ili pozadinskom aktivnošću mozga, naš prednji režanj je znatno manje aktivan nego kad je u modu pažnje. S druge strane, umerena aktivnost može se uočiti u svim područjima mozga, a naročito u onim područjima koja nisu odgovorna za interakciju sa spoljnim svetom, nego regulišu unutrašnje stvari, na primer, da možemo osetiti svoje stanje i odgovoriti na njega.

Dok se koncentrišemo, takozvani gama talasi jure našim mozgom brzinom do 40 herca, a u načinu sanjarenja mnogo sporiji alfa talasi kreću se na samo osam do dvanaest herca. A ono što je možda najvažnija razlika u ovom kontekstu: – U ovom osnovnom stanju aktivnost u našem mozgu nije fokusirana, nego difuzna – kaže Martin Korte. Kao rezultat toga, informacije se mogu umrežiti jedna s drugom u našem skladištu podataka gotovo nasumično, tj. mogu nastati asocijacije koje nikada ne bismo spojili u koncentrisanom stanju. I odjednom imamo početak za svoj roman ili najsjajniju mirovnu ponudu svih vremena za našu prijateljicu.

Je li potpuno opuštanje tajni master plan?

Ali pre nego što svaki dan satima stojimo pod tušem i tamo čekamo veliko prosvetljenje, to se zapravo ne preporučuje. Naime, to bi nam verojatno donelo više novih problema nego briljantnih ideja (npr. velike račune za vodu, smežuranu kožu, a ako imamo dugu kosu, i često začepljene nosa). – Kako bismo došli do dobrih ideja, prvo moramo precizno identifikovati problem, razvrstati koja su pitanja relevantna za rešenje i, na primer, istražiti kako su drugi ljudi već rešili ovaj problem – kaže dr Martin Korte. U dobru ili u zlu, prvo se moramo prebaciti na naporni gama talas, što znači da se moramo koncentrisati i koristiti svoje frontalne režnjeve.

Potreban nam je modus pažnje kako bismo čak i započeli potragu za idejama i kako bismo mogli prepoznati ideju u načinu sanjarenja. – Ako postoji veza u osnovnom stanju našeg mozga koja nam se čini rešenjem, doživljavamo trenutak eureke i naš mozak prelazi iz opuštenosti u koncentraciju – kaže profesor. Kako bismo razvili kreativne ideje i nešto s njima učinili, neophodna je smislena interakcija dviju mreža našeg mozga, uravnotežena izmena faza opuštanja i pažnje.

Pexels
 

I postoji još jedna stvar koju treba uzeti u obzir pre nego što sanjarenje učinimo svojim stalnim izborom: kako bi naš opušteni mozak povezao informacije na originalan, kreativan način, mora imati određenu bazu informacija iz koje će crpiti, da se poslužimo metaforom: ni najgenijalniji kuvar ne može nam poslužiti zvezdani meni ako je frižider prazan.

– Kako bismo bili kreativni u nekoj oblasti, potrebno je ispuniti nekoliko uslova, a jedan od njih jeste da imamo određenu stručnost u toj oblasti – kaže Martin Korte. To se pak događa u najređim slučajevima u načinu kontinuiranog sanjarenja.

Dakle, ako želimo da razvijamo kreativne ideje, idealno bi bilo da smo voljni i sposobni koncentrisati se i uložiti napor, kao i da se s vremena na vreme prepustimo i opustimo. Osim toga, što je veća naša stručnost u nekom području, veća je verovatnoća da ćemo doživeti blesak inspiracije. Ako su ovi zahtevi ispunjeni, možda ne bi bila loša ideja nabaviti neklizajuću podlogu za tuširanje. Uostalom, sigurno ne želimo pasti u ključnom trenutku eureke.

Pexels
 

Bonus video:

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: 24sedam

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike