Večeras dočekujemo pravoslavnu Novu godinu - Važno je da učinite jednu stvar

13.01.2022

11:20

0

Autor: 24sedam

Početak nove godine po julijanskom kalendaru, odnosno 14. januar po gregorijanskom kalendaru, je spomen na obrezanje Hristovo i praznik Svetog Vasilija Velikog

Večeras dočekujemo pravoslavnu Novu godinu - Važno je da učinite jednu stvar
srpska nova vatromet hram ata (2) - Copyright ATAImages/Antonio Ahel

Srpska, Ruska i Gruzijska pravoslavna crkva, Sveta Gora i Jerusalimska patrijaršija u ponoć će dočekati Novu godinu.

Pravoslavna ili srpska nova godina po Julijanskom kalendaru počinje 13. januara u ponoć, kada se dočekuju i još dva za naš i sve pravoslavne narode, veoma bitna praznika - Sveti Vasilije Veliki i Mali Božić.  

Tradicija slavljenja Nove godine po kalendaru pravoslavne crkve zadržala se osim u Srbiji još i u Rusiji, Armeniji, Ukrajini, Moldaviji, Gruziji, Belorusiji, Kazahstanu, delovima Bosne i Hercegovine, Crnoj Gori i u Makedoniji. 

Zanimljivo je da tradicija obeležavanja julijanske Nove godine postoji i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj (Alter Silvester), kao i u nekim delovima Galske zajednice u Škotskoj.

ATAImages/Antonio Ahel
 

Za srpsku Novu godinu, vezani su brojni običaji. Za prazničnu trpezu mesi se obredni hleb, takozvana Vasilica, u koju se simbolično stavlja zrno pšenice, novčić, koji predstavja materijalno bogatstvo, i dren, simbol zdravlja.

Prema običaju, Badnjak se čuva do srpske Nove godine, kada se prave krstići i stavljaju na voće, odnosno rodno drvo, kako bi godina bila rodna.

Takođe se veruje da će, ako na sam dan praznika pada sneg, naredna godina biti rodna. Veruje se da, i pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.

Srpska Nova godina se proslavlja molitveno u krugu porodice, ali i kolektivno u društvu prijatelja.

ATAImages/Antonio Ahel
 

Većina ljudi smatra da se srpska Nova godina slavi kao starokalendarska, prema vremenu koje je ustanovio Julije Cezar, iako se najčešće naziva pravoslavnom jer je slave uglavnom pravoslavni narodi.

Julijanski kalendar je uveo rimski imperator Julije Cezar 45. godine pre nove ere i koristio se u celoj Evropi do 16. veka, kada je počeo postepeni prelazak pojednih država na gregorijanski kalendar. Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. godine Hrišćanska crkva je prihvatila julijanski kalendar kao zvaničan. Tvorac kalendara je grčki astronom Sosigen, na inicijativu Julija Cezara, po kojem kalendar i nosi ime.

Bonus video:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike