Ovo je kraljica banjskog turizma!

21.03.2022

16:20

0

Vrnjačka Banja, od davnina je bila poznata po svojim lekovitim izvorima

Ovo je kraljica banjskog turizma!
profimedia-0318133751 - Copyright Profimedia

Banjsko jezgro sagradili su ugledni ljudi Kruševca, Kraljeva i Trstenika. Oni su se udružili i osnovali Osnovatelno fundatorsko društvo kiselo vruće vode u Vrnjcima 1868. godine. Otkupili su zemljište na kom su se nalazili izvori lekovite vode, koje je do tada bilo u rukama seoskih gazda i sagradili prve objekte.

Profimedia
 

Samo ime Vrnjačka Banja je dobila po selu na čijem ataru se nalazila. Samo godinu dana posle ulaganja Društva kiselo vruće vode, banjsko jezgro je postalo veoma popularno. Tada se nametnuo i problem smeštaja gostiju, jer kuće lokalnog stanovništva nisu imale kapacitete da prime sve one koji su želeli da dođu.

Profimedia
 

Pored reke nicale su takozvane krajnjače, kolibe koje su bile namenjene za izdavanje. Prvi ugostiteljski objekat bila je gostionica iz 1885. godine Koste Petrovića Rakice.
Po rečima kustosa muzeja u Vrnjačkoj Banji 1888.godine. Jovan Belimarković, veoma ugledna ličnost tog doba (minisatar vojni, unutarnjih dela, građevine i namesnik za vreme vladavine maloletnog Aleksandra Obrenovića) odlučuje da ovde sagradi letnjikovac.

Vrnjačka banja. 24sedam/Milica Vujović
 

Već sledeće godine, vilu u Vrnjcima posetio je kralj, a od tada pa sve do Balkanskih ratova, ova lokacija je veoma popularna kod srpske aristokratije. Svi koji su nešto značili u tadašnjem srpskom društvu, oficirska, finansijska, politička i kulturna elita okupljala se u banji, a letnjikovac Belimarkovića bio je i mesto na kom su se donosile neke važne, istorijske odluke u Srbiji.

Profimedia
 

Balkanski ratovi i Prvi svetski rat nisu uspeli da izbrišu lepote banje u Vrnjcima, pa čim se završilo sa ratnim danima i banja doživljava procvat. Između dva rata, elita i aristokratija društva ponovo je kao središte svojih okupljanja izabrala Vrnjačku Banju. Najbogatiji ljudi Srbije ovde su gradili vile i letnjikovce, a neke od njih su i danas sačuvane.


Posle Drugog svetskog rada i sa dolaskom komunizma, većina vila je nacionalizovana, a banja menja svoju klijantelu. Više nema sjaja i raskoši elite, nego se u banju šalju pacijenti na lečenje. Već šezdesetih grade se novi objekti, a osamdesetih broj posetilaca Vrnjačke Banje biva rekordan, 200 000 turista sa 2 miliona noćenja.
Profimedia
 

Geografija Vrnjačke Banje

Vrnjačka Banja smeštena je u Centralnoj Srbiji, u oblasti Raška. Nalazi se na samo 200 km od glavnog grada, Beograda, 25 km od Kraljeva, i 7 km od Trstenika. Smeštena je u dolini reke Zapadne Morave. Sa juga, istoka i zapada zaštićena je planinom Goč, dok je od vetrova sa severa štiti lanac Gledićkih planina. Područje banje nalazi se na 220 m nadmorske visine. Kroz samu banju prolaze dve reke, Lipovačka i Vrnjačka.

Na Zapadnoj Moravi, 25 km od Vrnjačke banje nalaze se Podunavačke bare koje su prava atrakcija za sve koji vole reku i sportski ribolov.

 

Mineralne vode Vrnjačke Banje leče brojne bolesti: 

šećerna bolest( dijabetes tip1, tip 2 i komplikacije),stanje posle preležane žutice,bolesti žučne kese i žučnih puteva, oboljenja pankreasa, čir želuca i dvanaestopalačnog creva,neinfektivna oboljenja tankog i debelog creva, oboljenja organa za varenje, stanje posle hirurškog odstranjivanja žučne kese, stanja posle resekcije jednjaka, želuca i creva,hronična ginekološka oboljenja i sterilitet infekcije bubrežne karlice, mokraćne bešike i mokraćnih puteva,kalkuloza mokraćnih puteva i funkcionalnih oboljenja,reumatske bolesti,posttraumatska stanja,degerativna stanja.

Profimedia
 

Lečenje se sprovodi pijenjem, kupanjem, inhaliranjem i ispiranjem mineralnim vodama. Uvek je potrebno konsultovati lekara pri upotrebi ovih voda. 

Smeštaj u banji

Vrnjačka Banja kao turističko mesto pruža mogućnost smeštaja u hotelima, apartmanima i ležajima u privatnom smeštaju. Broji oko 15 000 mesta za turiste.

Turističke atrakcije banje

Osim zdravstvenog turizma, Vrnjačka Banja je čuvena i po drugim zanimljivostima. Kako je naseljena od vremena praistorije brojni spomenici kulture i ranijih civilizacija krase ovu kraljicu banja.
Rimski bunar Fons Romanus slučajno je pronađen prilikom kaptaže 1924. godine. Osim pravilno isklesane stene sa izvorom, pronađeni su i ostaci prvog bazena. O vremenu kada je mineralna voda banje Vrnjci korišćena, najbolje svedoče novčići koji su pronađeni kod bunara i u bazenu. Oni datiraju od vremena Avgusta do Valentinijana. Staklena piramida iznad Rimskog bunara izgrađena je 1989. Godine. Od II svetskog rata pa do tad, bunar je bio sakriven od javnosti betonskim pločama.


Oruđe iz vremena praistorije (mlađeg kamenog doba) može se videti u stalnoj postavci „Ladarište – praistorija Vrnjaca“ Zavičajnog muzeja. Zavičajni muzej je najstarija građevina (građen od 1888) u Vrnjačkoj banji posle crkve i nalazi se iznad izvoda Topla voda. Poznati je i kao zamak Belimarković.
Zavičajni muzej je otkupljen od porodice Belimarković 1968. godine sa namenom za kulturu. Do tada su u njemu živeli naslednici čuvenog generala Belimarkovića, koji je krajem 19. veka popularizovao Vrnjačku banju, sagradivši letnjikovac – Zamak Belimarković.
Gost u ovom zamku bio je i sam kralj, Aleksandar Obrenović. Kako je general Jovan Belimarković bio veoma uticajna ličnost tadašnje Srbije i jedan od namesnika Vlade, bitne istorijske odluke donele su se upravo u ovom zamku.

Profimedia
 

 Njihova ljubav i Most ljubavi opevan je i u pesmi Desanke Maksimović „Molitva za ljubav“.
Od Mosta ljubavi pa sve duž Vrnjačke reke prostire se čuveni Banjski park.Građen još od 1888. godine, ali je više puta preuređivan. Godinama je rastao i razvijao se. Šetalište dugačko 2 km koje je zaštićeno lipovim drvećem, japanski vrt koji dočarava vegetaciju i način života u Japanu, nisko ukrasno rastinje, ali i skulpture domaćih i stranih autora čine park simbolom Vrnjačke Banje.
Bujna vegetacija ukrašava i planinu Goč na čijim padinama je smeštena Vrnjačka Banja.

Čist vazduh i mikro klima pomaži anemičnim osobama, dobri su za jačanje metabolizma i nervnog sistema. Do najvišeg vrha Goča može se stići putem Vrnjačka Banja – Stanišinci. Na Goču se nalaze brojne lekovite trave, čak i neke endemske biljne vrste. Takođe projni su i ribnjaci sa gockom pastrmkom.


Ribolovci mogu uživati i na Zapadnoj Moravi. Na 10 km od Vrnjačke Banje uređene su Podunavačke bare gde se organizuju brojna sportska dešavanja, pa i sportski ribolov.
Tri fubalska terena, sportska hala, bazeni, ski staza, teniski tereni, tereni za odbojku na pesku, veštačka stena za penjanje i brojni drugi objekti i sportski tereni, ali i klima i reljef čine Vrnjačku Banju pogodnom za sportski turizam.


Najveću posećenost Vrnjačka Banja tokom godine beleži za vreme Karnevala. Tada se banja gosti brojne turiste, kako domaće, tako i iz inostranstva. Vrnjački Karneval je po posećenosti odmah posle festivala Egzit i Guča. Veliki broj maskembala, festivala, izložbi, koncerata, pozorišnih predstava i sportskih dešavanja se organizuje u julu, a u spomen osnivanja Osnovatelnog fundatorskog društva kiselo vruće vode u Vrnjcima (14. jul). Centralni događaj je međunarodna karnevalska povorka.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike