Ko je bio Ratko Mladić - biografija

18.12.2023

23:59

0

Autor: 24sedam

Na Dan Svetog Vasilija Ostroškog, 1992. godine na predlog dr Radovana Karadžića, postavljen je za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske

Ko je bio Ratko Mladić - biografija
profimedia1cb-0614792859 - Copyright Profimedia

General Ratko Mladić preminuo je u pritvorskoj jedinici u Hagu, saopštila je njegova porodica.

Ratko Mladić, rođen 12. marta 1942. godine bio je srpski general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske od 1992. do 1996. godine. Tokom ratnih sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, komandovao je nizom ključnih vojnih operacija.

Rođen je u selu Božinovići, u opštini Kalinovik, u Kraljevini Jugoslaviji - danas Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Mladićevog oca ubile Ustaše, majka se sama borila kroz život

Otac Neđo (1909-1945) bio je partizan, ubile su ga ustaše 1945. godine u jurišu na rodnu kuću Ante Pavelića, u selu Sunj, a ni danas se ne zna gde mu je grob.

- Moj sin je prvi posle mnogo generacija koji zna svog oca. Majka Stana tokom prošlog rata je organizovala Srpkinje da pletu čarape sinovima i muževima - prisećao se Mladić.

Majka Stana Mladić (devojačko Lalović) sama je podizala kćer Milicu i sinove Ratka i Milivoja.

Želeo da bude lekar

Osnovnu školu je završio u rodnom mestu. U to vreme je želeo da postane učitelj, dok kasnije preovladava želja da postane hirurg.

Posle osnovne škole Mladić odlazi u Sarajevo, gde neko vreme radi kao kvalifikovani metalostrugar u preduzeću „Tito“. Ubrzo se predomišlja i konačno se opredeljuje za kasnije životno zanimanje i kreće za Beograd, gde završava Vojnoindustrijsku školu u Zemunu. 

Vojna karijera

U JNA stupa putem konkursa na Vojnu akademiju, 20. oktobra 1961. godine. Završava je sa odličnim uspehom kao šesti u klasi, a 27. septembra 1965. godine primljen je u aktivnu vojnu službu JNA. Od septembra 1976. godine, u 29. klasi Komandno-štabne akademije pohađa Centar visokih vojnih veština, garnizon Beograd, opštevojni smer. Završio je Vojnu akademiju KOV, Komandno-štabnu akademiju kao  prvi u klasi.

Raspoređen je u 3. armijsku oblast 27. septembra 1965. godine, a komandirsku i komandantsku karijeru započeo je u Skoplju 4. novembra 1965. godine, kao potporučnik i komandir automatičarskog voda 89. pešadijskog puka. Aprila 1968. godine postaje komandir izviđačkog voda; u maju 1970. godine poručnik, pa kapetan, kapetan 1. klase. 

U čin majora unapređen je 27. novembra 1974. godine, kada je postavljen za pomoćnika komandanta za pozadinu 87. samostalne pešadijske baterije. U periodu 1976. do 1978. godine pohađa Komandno-štabnu akademiju i po njenom završetku odlazi na službu u Kumanovo (Treća armija), gde postaje komandant Prvog pešadijskog bataljona 89. pešadijske brigade.

Čin potpukovnika dobija 25. decembra 1980. godine na Odeljenju za operativnu nastavu, u Komandi garnizona Skoplje.

Od 18. avgusta 1986. godine sa činom pukovnika postavljen je za komandanta 39. pešadijske brigade, 26. pešadijske divizije (Treća armija), u Štipu.

Na školovanje od godinu dana odlazi septembra 1986. godine, kao polaznik druge klase KŠŠ OC VVŠ JNA KOV.

U Skoplje je premešten 31. januara 1989. godine u Komandu Treće vojne oblasti, gde postaje pomoćnik načelnika Odeljenja za nastavne poslove. Odatle je 14. januara 1991. godine premešten za pomoćnika komandanta za pozadinu u Komandi 52. korpusa, u prištinskom garnizonu.

Za načelnika Odeljenja za OPN (Operativno-nastavne poslove) 9. korpusa u garnizonu Knin (Vojno-pomorska oblast) premešten je 3. juna 1991. godine, a ubrzo zatim je unapređen za načelnika Štaba (ujedno i zamenika Komandanta štaba) 9. korpusa Vojnopomorske oblasti.
Naredbom Predsedništva SFRJ 1/68 od 11. decembra 1991. godine dobio je čin general-majora.

Potom je maja 1992. godine iz JNA prebačen u novoformirane srpske snage u BiH.

Aprila 1992. godine, Ratko Mladić vanredno je unapređen u čin general-potpukovnika, a već narednog dana postavljen je za načelnika štaba i ujedno zamenika komandanta u Komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. Na tu dužnost stupio je 10. maja 1992. godine.

Na Dan Svetog Vasilija Ostroškog, 12. maja 1992. godine,  odlukom Narodne skupštine Srpske Republike u Banjaluci, a na predlog dr Radovana Karadžića, postavljen za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske i na tom položaju je ostao do 1996. godine. Redovno je unapređen u čin general-pukovnika 24. juna 1994. godine.

 

Ukazom tadašnje predsednice Republike Srpske Biljane Plavšić, 8. novembra 1996. godine, general Ratko Mladić je smenjen sa mesta komandanta Glavnog štaba VRS i nije imenovan za načelnika Generalštaba, pod pritiskom Međunarodne zajednice i Haškog tribunala.

Zvanično, vojna karijera u VRS mu se završava polovinom 1997. godine, dok nezvanično oficir VRS ostaje sve do penzionisanja, 7. marta 2002, kada ukazom predsednika Republike Srpske „prestaje profesionalna vojna služba general-pukovnika Ratka Mladića“.

Međutim, general Mladić je imao status aktivnog vojnog lica i u SRJ, sve dok ukazom predsednika SRJ Vojislava Koštunice, 28. februara 2001, nije penzionisan.

Haški tibunal i presuda

Penziju je uredno primao do novembra 2005. godine, kada mu je ukinuta pod pritiskom zapadnih zemalja i sve učestalijih zahteva Haškog tribunala za izručenjem.

Sva nepokretna imovina zamrznuta mu je stupanjem na snagu Zakona o zamrzavanju imovine haškim beguncima, usvojenog u Parlamentu Srbije i Crne Gore, 7. aprila 2006. godine.

Tužilaštvo u Hagu podiglo je u julu 1995. optužnicu protiv Ratka Mladića, za genocid i zločine protiv čovečnosti. Uspešno se krio duže od decenije, da bi ga pripadnici službe bezbednosti uhapsili 26. maja 2011. godine u kući rođaka u selu Lazarevo kod Zrenjanina. U Haški tribunal je izručen 31. maja, a pred sudom se prvi put pojavio 4. jula iste godine.

Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine. Prvostepenom presudom od 22. novembra 2017. osuđen je na doživotan zatvor. Zbog komentarisanja postupka, udaljen je iz sudnice.

Tom prilikom Mladić je rekao: -  Sve je ovo čista laž.

Presuda je izrečena posle duže pauze tokom koje je Mladiću pozlilo. „Sudsko veće osuđuje Ratka Mladića na doživotnu kaznu zatvora", pročitao je sudija Alfons Ori.

Kaznu doživotnog zatvora mu je potvrdilo sudsko veće Mehanizma 8. juna 2021. godine. Sud je utvrdio da je kriv za deset od 11 tačaka optužnice, među kojima su genocid, ubistva, teror, proterivanje i napadi na civile. Tribunal je Mladića oslobodio krivice za genocid u još pet bosanskih opština.

Uprkos presudi u Hagu, veliki broj Mladićevih sunarodnika i danas ga smatra za heroja.

Iz braka sa suprugom Bosiljkom ima sina Darka, koji sa porodicom živi u Beogradu, a ćerka Ana je marta 1994. iz do sada nepoznatih razloga počinila samoubistvo, 

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike