Orijana Falači: Mala, bezobrazna, hrabra žena koja nikad nije plakala

29.06.2021

17:01 >> 18:55

0

Autor: Dejan Ćirić

Tokom žestokih protesta u vreme Olimpijskih igara u Meksiku 1968. godine, bila je dva puta teško ranjena, čak i proglašena mrtvom dok u mrtvačnici jedan sv

Orijana Falači: Mala, bezobrazna, hrabra žena koja nikad nije plakala
Copyright Orijana Falači Wikimedia/ Foto di GianAngelo Pistoia

Orijana Falači bila je čuvena italijanska novinarka, pisac i politički intervjuista. Bila je partizanka tokom Drugog svetskog rata i imala dugu i uspešnu novinarsku karijeru. Falači je postala poznata širom sveta po svojim ratnim reportažama i intervjuima sa svetski poznatim liderima iz ’60-tih, ’70-tih i ’80-tih godina prošlog veka. Gde god je bilo “gusto” bila je i Orijana Falači, ta mala, bezobrazna, hrabra žena, koja je izluđivala najveće moćnike sveta. Bila je u Bijafri, na Bliskom istoku, u Izraelu…

Falači je rođena u Firenci, u Italiji, na današnji dan, 29. juna 1929. godine. Njen otac, Eduardo Falači, po zanimanju stolar, bio je politički aktivista koji se trudio da prekine diktaturu italijanskog fašističkog lidera Benita Musolinija. Poznata je po svojim ratnim reportažama, kao i intervjuima sa poznatim ličnostima. Jaser Arafat, Mohamed Reza Pahlavi, Henri Kisindžer, Ričard Nikson, Indira Gandi, Gadafi, Golda Meir, Vili Brant, Idi Amin, Leh Valensa, Federiko Felini, Šon Koneri, car Hajle Selasije su samo neka od poznatih svetskih imena sa kojima je razgovarala. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada.

Orijana Falači Wikimedia

Ambiciozna i hrabra devojka iz Firence priključila se, u Drugom svetskom ratu, antifašističkom pokretu “Otpor, pravda i sloboda”. Novinarsku karijeru počela je u ratnom periodu, radeći za list “L’Europeo”. Ipak, prvi tekst napisala je iz bunta, na dvolistu školske sveske, ne sluteći da će završiti u listu “Matina del Italia centrale”. 1967. odlazi u Vijetnam odakle objavljuje knjige o američko-vijetnamskom ratu. Ubrzo putuje u ratna područja Bliskog Istoka, Južne Amerike i Azije odakle je izveštavala. Tokom žestokih protesta u vreme Olimpijskih igara u Meksiku 1968. godine, bila je dva puta teško ranjena, čak i proglašena mrtvom dok u mrtvačnici jedan sveštenik nije primetio da diše.

“Mrzim da pišem. Oh, kako taj deo ne volim. Pisanje je jedna od najokrutnijih stvari, ali kada završim knjigu samo bih je grlila. To je moja beba”, izjavila je svojevremeno Orijana koju je lomila unutrašnja borba između materinstva i karijere. Tako je nastala knjiga “Pismo nerođenom detetu” po kojoj je naša publika najviše pamti.

Zbog tekstova u kojima je iznela previše istine, dobila je godinu dana zabrane pisanja. Iako na prvi pogled krhka žena, život posvećen pisanju, strast, glad za istinom i nepopustljiv karakter pomogli su joj da one koje je intervjuisala nagna da pokleknu pred njenim novinarskim darom i umećem, i da joj kažu baš ono što nikom do tada nisu.

Orijana Falači/Profimedia

Bila je prva žena sa Zapada koja je razgovarala sa Ajatolahom Homeinijem, vođom islamske revolucije, piše Wannabe magazin. Razgovor nije bio protokolom završen već iznenadno prekinut kada je Orijana skinula feredžu i rekla da ne može da nosi sramotnu zaostavštinu srednjeg veka. Kralj Mohamed Reza Pahlavi joj je rekao: “Iako ste i kod mojih vlasti na ‘crnoj listi’, ja ću vas staviti na belu listu moga srca.”

Teže joj je bilo da dobije borbu sa urednicima oko dozvoljenog broja karaktera nego da zakaže intervju sa državnikom: “Kada odstrane deo teksta kao da su odstranili deo mene”, govorila je. Mali prostor u novinama za dalekosežne misli jeste razlog zbog kojeg počinje da piše romane.

Orijana Falači Wikimedia

“Reportaža ograničava istinu. Kada sam pisala izveštaje osećala sam kao da imam lisice na rukama, nisam mogla da ih raširim. Uostalom, ljudi se lakše pronalaze u književnim likovima. Više smo naučili iz knjige “Rat i mir” o dešavanju u tadašnjoj Rusiji nego iz istorijskih udžbenika“, izjavila je Falači.

Na izborima nije glasala, jer je govorila da su Silvio Berluskoni i Romano Prodi  idioti. Nije volela da daje intervjue, dane je provodila uz pisaću mašinu, uvek sa cigaretom u ruci. Nikada se nije udavala, ali je vrata intime otvorila za Alekosa Panagulisa, grčkog pesnika i političkog aktivistu. Bio joj je velika ljubav. Njegovu smrt u saobraćajnoj nesreći teško je podnela iako se na dostojanstvenom licu ove hrabre žene to nije moglo videti.

“Pošto mi je otac, dok smo se krili tokom rata, rekao da devojke ne smeju plakati, nikad nisam zaplakala”, jedna je od njenih čuvenih izjava.

Orijana Falači/Profimedia

Njeni oštroumni tekstovi su zabeležene izjave i nepromišljeno izrečene istine mnogobrojnih sagovornika, uramljene u briljantne knjige. Intervjuisala je sebe u knjizi “Orijana Falači intervjuiše Orijanu Falači”. Tokom karijere pisala je za londonski “Times”, “The Washington Post” i “New York Times Magazine”, a antiislamske tekstove objavljivala je u kolumni za italijanski list “Corriere della Sera”, naročito posle 11. septembra 2001. godine.

Dom u Njujorku, na Menhetnu bio joj je utočište od kada joj je ustanovljen rak dojke. “Zapad, Evropa, Italija bolesniji su od mene”, napisala je u poslednjoj knjizi “Snaga razuma” u kojoj napada islam i ističe da je podela na dobar i loš islam protivna razumu. Knjiga je izazvala velike rasprave, a zbog vređanja religije u Bergamu je protiv nje pokrenut sudski postupak.

Umrla je u u 77. godini, 15. septembra 2006. godine. Sahranjena je uz najviše državne počasti u Firenci, sa svojim vojničkim satom.

Profimedia

“Život je smrtna kazna”, rekla je Orijana Falači koja će ostati upamćena po snažnom stavu i prepoznatljivom stilu kao jedna od najuticajnijih žena ikada.

Pročitajte još

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike