Hteo da obnovi srpsko carstvo: Tvrtko I Kotromanić je krunisan nad moštima Svetog Save

Na današnji dan 1377. godine, Stefan Tvrtko I Kotromanić je krunisan za kralja u manastiru Mileševa. Tada je poneo titulu “Краљ Срблнємь и Боснě и Поморих и Западнимь Странамь” (kralj Srba, Bosne, primorskih i zapadnih zemalja).

Krunisanje je obavljeno u tada najznačajnijoj srpskoj svetinji nad moštima Svetog Save. Kralj je tada dobio “sugubi venac”, dvostruku krunu, srpsku i bosansku. Činom krunisanja novi kralj postao je, na neki način, i svešteno lice Srpske crkve. 

Spomenik Tvrtku I Kotromaniću u Herceg Novom/Profimedia

- Posle uspeha postignutih protiv Altomanovića i Balšića, rešio je Tvrtko da svoje delo kruniše i vidno. U Mileševu, nad grobom Sv. Save, verovatno na Mitrovdan 1377, krunisao se Tvrtko za kralja "Srblnєmь i Bosně i Pomorih i Zapadnimь Stranamь". Krunisanje nije izvršeno u Žiči, po staroj tradiciji Nemanjića, po svoj prilici zato što se ona nije nalazila u Tvrtkovoj vlasti, ali je Mileševo, sa grobom Sv. Save, čiji je kult među Srbima bio već znatno razvijen, i kao zadužbina Nemanjića izabrano namerno da se naglasi to vezivanje za staro nasleđe. Od tada, on se, po običaju srpskih vladara, naziva Stefan Tvrtko; na svoj dvor dovodi posebnog logofeta iz Raške i s njim srpske kraljevske običaje; od Dubrovčana prima 2.000 perpera svetodimitarskog dohotka koji su oni dotle plaćali srpskim vladarima – zapisao je Vladimir Ćorović o Tvrtkovom krunisanju u delu „Istorija srpskog naroda“.

Pečat kralja Tvrtka I Kotromanića/Wikipedia

Tvrtko je ponosno isticao pripadnost srpskom narodu i rodbinske veze sa lozom Nemanjića, pa tako u povelji Dubrovčanima kaže: “...i idoh v srbskuju zemlju... i tamo šdšu mi venčan bih bogom darovanim mi vencem na kraljevstvo preroditelj mojih.”

Falsifikovanje istorije

Danas, pokušavajući da izgrade neko istorijsko utemeljenje za svoju naciju, krugovi iz Sarajeva predstavljaju Tvrtka ne kao srpskog kralja Bosne, nego “bošnjačkog” vladara. O besmislenosti te teze najbolje govori činjenica da je bošnjačka nacija nastala na Prvom bošnjačkom saboru, koji je održan u sarajevskom hotelu "Holiday Inn" 27. i 28. septembra 1993. godine, dakle šest vekova posle Tvrtkove vladavine.

Prvi bošnjački sabor/Printscreen/Youtube

Paradokslano, Tvrtka pokušavaju da svojataju oni koji su svoj identitet utemeljili na prihvatanju islama za vreme osmanlijske okupacije i služenja okupatoru, dok je upravo kralj Srba, Bosne, primorskih i zapadnih zemalja dobar deo svoje vladavine posvetio borbi protiv Turaka.

Poslao vojsku u bitku na Kosovu

Kralj Tvrtko, koji je direktno vladao srpskim zemljama koje su se nalazile levo od Drine, a titularno i duhovno bio kralj svih Srba i baštinik tradicija svete porodice Nemanjića, uvideo je opasnost koja mu je pretila sa istoka. Zbog toga je napustio započeto osvajanje gradova Dalmacije i svoju vojsku poslao na Kosovo polje u odbranu svoje kraljevine i naroda. 

U bici na Kosovu polju 1389. Tvrtko šalje u pomoć knezu Lazaru jedan deo vojske predvođen vojvodom iz Huma Vlatkom Vukovićem, članom porodice Kosača iz koje je potekao i vojvoda od Svetog Save, Stefan Vukčić Kosača, po kojem će Hercegovina dobiti ime. 

Boj na Kosovu/Wikipedia

Prema predanju, vojska Kraljevine Bosne je u bici držala levo krilo. Po povratku iz bitke, vojvoda Vuković je izvestio Tvrtka da je pobeda bila na hrišćanskoj strani. 

U ime Firentinske republike, Tvrtku je na pobedi čestitao kancelar Kolučo Salutati u pismu od 30. oktobra 1389. godine:

Grb Kotromanića/Wikipedia

- Srećna bosanska kraljevina, kojoj je bilo dato da bije tako slavan boj i da taku pobedu održi desnicom Hristovom. Srećan i onaj dan i blaženog Vida presvetog mučenika slavna i poštovanja dostojna uspomena, na koji bi dato pobediti onog najžešćeg neprijatelja. Srećne, presrećne one ruke dvanaest zakletih velmoža, koji su, prodrvši kroz čete neprijateljske, i kroz verigama sapete u naokolo raspoložene kamile, otvarajući sebi mačem put, do samog Amuratovog čadora junački doprli. Srećan i onaj preko sviju, koji je vojvodu tako silnog, udarivši ga mačem u grlo i u trbuh, snažno pogubio; a blaženi i svi oni, koji su slavnim načinom mučeništva, kao žrtve poginulom vođi, nad onom grdnom lešinom, život i krv izlili! Ali od sviju najsrećnije je Vaše Veličanstven, koje je osveštano tako slavno pobedom, koje spomen nikad neće uginuti, i za koju je, ako je Svemogući kao što se pobožno verovati ima, borcima i junacima pravog Hrista, carstvo božije priugotovio, spremljena ona prava i beskonačna slava.

Obnavljanje srpskog carstva

Nema nikakve sumnje da je Tvrtko ušao u rat sa Turcima koji je doveo do bitke na Kosovu, kao srpski kralj, obavezan da štiti zemlje roditelja i praroditelja svojih, gospode srpske. Kao ambiciozan vladar, on je imao san o suverenoj i moćnoj srpskoj državi, na čijem čelu bi bio on kao kralj svih Srba.

Spomenik Tvrtku I Kotromaniću u Herceg Novom/Profimedia

O tome je pisao i dr Sana koji je naveo:

- Tvrtko je razumeo pravu opasnost koja je ležala u jurišnom napredovanju turskih hordi. Da bi mogao da im se suprostavi sa jednom odgovarajućom velikom snagom, on je hteo da po drugi put stvori velikosrpsko carstvo.

BONUS VIDEO

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi