Moderna terapija smrt za alergije: Umesto da vas štite od alergena, doktori vam ih ubrizgavaju još više!

18.08.2022

19:10

0

Imunoterapija se može vršiti na alergene polena drveća, trave, korova ili grinju

Moderna terapija smrt za alergije: Umesto da vas štite od alergena, doktori vam ih ubrizgavaju još više!
alergija - Copyright Pixabay Profimedia 24sedam/Katarina Mihajlović

U borbi protiv alergija pomaže imunoterapija koja se primenjuje tek u oktobru, kada prođe sezona alergija i kada pacijenti nemaju tegobe, objašnjava za 24sedam alegolog Sanvila Rašković. 

- Svrha lečenja je da pacijent dobija male rastuće doze upravo onog alergena na koji je najviše osetljiv da bi se u organizmu stvorila aktivna tolerancija. Dakle, da bi organizam postao otporan na alergen koji mu smeta. Imunoterapija se može vršiti na alergene polena, drveća, trave, polena korova ili se često radi na grinju iz kućne prašine. Kod nekih pacijenata nekad radimo uporedo i sa dva alergena imunoterapiju - objašnjava Rašković i dodaje:

- Moramo sačekati da prođe sezona jer tada pacijenti imaju tegobe. I onda ne možemo dopunski da ih provociramo tim alergenom kada svuda imamo veliku koncentraciju alergena okolo. Kada prođe sezona i kada nemaju tegobe onda pacijenti počinju sa imunoterapijom od malih doza koje postaju sve veće i veće .

Profimedia
 

Upitana kako se imunoterapija primenjuje u praksi, sagovornica 24sedam kaže da postoje dve metode.

- Jedno je preko injekcija, a drugo ukapavanjem kapi u usnu duplju pod jezik, koja je za pacijenta mnogo komfornija. Nakon toga dobija određenu shemu kako piju te rastvore jer imamo prvi, drugi, treći i četvrti rastvor. Svaki rastvor je jači od prethodnog. Prvi rastvor je jedna kap, pa kada završi slede drugi, treći i četvrti rastvor. To traje mesec i po dana do dva i kada sve to isprima prelazi na dozu održavanja, a kapi uzima samo dva puta nedeljno. Preporučuje se da metoda traje od tri do pet godina - objašnjava Rašković.

Na pitanje koliko su pacijenti zaštićeni od alergija nakon imunoterapije, Rašković ističe da to sve zavisi od pojedinačnih slučajeva.

- Iskustva su različita ali prema nekom mom iskustvu kada prekine imunoterapiju otprilike je zaštićen toliko godina koliko je bio na terapiji, a to je krajnje individualno. Imunoterapija može da se počne u bilo kom periodu života, a mi radimo sa pacijentima od 16. godine - dodaje ona.

Imunoterapija u trudnoći

- Imunoterapija može da se prekine u trudnoći što se dešava, mada suštinski i ne mora. Pacijentkinje uglavnom prekinu, pa posle ponovo počnu sa imunoterapijom kada im je zgodno i nema štetnih efekata - kaže ona.

Pitali smo šta ako neko nema toleranciju na maksimalnu dozu, a naša sagovorica kaže da se i to dešavalo prethodnih godina.

- Postoje ljudi koji možda ne tolerišu maksimalnu dozu imunoterapije jer su toliko osetljivi da njima mora da se da neki blaži rastvor, što smo primetili kada smo im davali injekcije. Do pre desetak godina nije bilo kapi koje se primaju na usta nego su primali injekcije šest nedelja. Dešavalo se da mnogi ne mogu da idu dalje od prvog ili drugog rastvora jer je osetljivosrt individualna.

Torlak proizvodi alergene

Imunoterapija mora da bude pod kontrolom alergologa.

- Institut Torlak proizvodi alergene koji se kupuju u bočicama i onda pacijentu ispišemo da nabave i nisu skupi. Klinički centar Srbije, Bežanijska kosa i neke druge kuće koje imaju alergologe to mogu nabaviti a pacijenti mogu da imaju benefite od imunoterapije i na taj način što će preko Kliničkog centra dobijati bočice lekova, pa ne moraju da ih kupuju - kaže Rašković.

Efekti imunoterapije

Naša sagovornica napominje da efekti imunoterapije zavise od pacijenta do pacijenta.

- Obično kažemo da je trećina pacijenata zadovoljna već u prvoj sezoni, pošto se sa tim kreće od oktobra. Neki imaju jako dobro iskustvo i motivisani su da nastave dalje. Ima onih koji imaju izvestan mali boljitak, dok ima i onih koji nam kažu da na njima nema efekata i obično prekinu. Efekat imunoterapije nije isti kod svih ljudi, a najveći je kod onih koji imaju jako veliku osetljivost. Osetljivost procenjujemo preko testova iz krvi ili preko kožnih proba. Ako neko ima klasu šest koja je najveća klasa antitela na primer na grinju ili polen breze kod njega procenjujemo da će imunoterapija bolje da deluje i kasnije nego kod nekoga ko ima klasu jedan ili dva - zaključuje alergolog Rašković u razgovoru za 24sedam.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike