Prvi srpski svetac: Kako je ljubav vizantijske princeze spasila srpskog kralja! (VIDEO)

04.06.2022

04:45

0

Autor: 24sedam

Relikvija vezana za Svetog Jovana Vladimira je krst za koji se veruje da ga je držao u rukama kada su ga pogubili

Prvi srpski svetac: Kako je ljubav vizantijske princeze spasila srpskog kralja! (VIDEO)
Screenshot 2022-06-03 122917 - Copyright Printscreen/YouTube/TVHram

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju Svetog Jovana Vladimira, srpskog kralja. Vladao je od 1002. do 1016. godine. U njegovom žitiju stoji: „Sej svjati slavni knjaz i doblestveni mučenik Jovan Vladimir..."

Jovan Vladimir bio je vladar Duklje, najistaknutije srpske kneževine tog doba, od oko 1000. do 1016. godine. Njegova vladavina odvijala se tokom dugotrajnog rata između Vizantije i Samuilovog carstva.

Bio je u savezništvu sa Vizantijom, što mu nije pomoglo da zaštiti svoju zemlju od cara Samuila, koji je osvojio Duklju 1009. ili 1010. godine, a njega utamničio u Prespi, na jugozapadu današnje Makedonije.

Prema Letopisu Popa Dukljanina, Samuilova kćerka Teodora Kosara je, zavolevši zarobljenog kneza, izmolila oca da je uda za njega. Car je dao Kosaru za ženu Vladimiru, a zatim svog novopečenog zeta vratio na dukljanski presto da vlada kao njegov vazal.

Ovo je verovatno narodna, ulepšana i romantizovana verzija braka iz interesa. U stvarnosti, ovaj brak je mogao biti rezultat političke procene Samuila, koji je možda smatrao da će mu Vladimir kao zet biti verniji i korisniji vazal.

Kako bilo, nakon oslobođenja Vladimir se vratio na presto, a sa sobom je doveo i kraljicu. On i Kosara su živeli u skladom braku, ali nisu imali dece.

Relikvija vezana za Svetog Jovana Vladimira je krst za koji se veruje da ga je držao u rukama kada su ga pogubili.

Taj krst se tradicionalno čuva u porodici Andrović iz Veljih Mikulića kod Bara. Svake godine na Trojičin dan iznosi se pred litijom na vrh planine Rumije. Sveti Jovan Vladimir se smatra nebeskim zaštitnikom ovog grada.

Narodno predanje pamti Vladimira kao pobožnog, pravednog i miroljubivog vladara. Ništa ne ukazuje na to da je Vladimir na bilo koji način učestvovao u ratnim naporima svog tasta. Taj rat je kulminirao 1014. godine vizantijskom pobedom nad Samuilom.

Car je nedugo nakon toga preminuo, a po naređenju njegovog sinovca Jovana Vladislava, koji je preuzeo vlast nad carstvom 1015. godine, Vladimir je na prevaru ubijen 22. maja 1016. godine. Odrubljena mu je glava ispred jedne crkve u Prespi, gde je i sahranjen.

Nedugo potom, priznat je za sveca i mučenika i tako je postao prvi srpski svetac.

Kosara je, prema predanju, prenela njegove mošti u manastir Bogorodice Krajinske, u crkvu blizu njegovog dvora na jugoistoku Duklje. Od 1381. godine mošti su čuvane u manastiru Svetog Jovana Vladimira kod Elbasana, a od oko 1995. godine u Sabornoj crkvi u Tirani, sedištu Albanske pravoslavne crkve.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike