Vaskršnji ponedeljak: Najstarija "čuvarkuća" u Srbiji napunila je 104 godine, a čuva se u ovom srpskom gradu

03.05.2021

06:00 >> 10:14

0

Zbirka Etnografskog muzeja danas broji više od 1.000 primeraka uskršnjih jaja, a najstarije među njima tamo je doneo profesor Sima Trojanović, prvi školova

Vaskršnji ponedeljak: Najstarija "čuvarkuća" u Srbiji napunila je 104 godine, a čuva se u ovom srpskom gradu
Copyright Pixabay

Najstarije jaje u Srbiji čuva se duže od veka u Etnografskom muzeju u Beogradu, kao eksponat i svedočenje o našoj tradiciji.

Zbirka Etnografskog muzeja danas broji više od 1.000 primeraka uskršnjih jaja, međutim, najstarije među njima ima posebnu priču, jer ga je u ovaj muzej doneo lično profesor Sima Trojanović, etnolog i prvi školovani srpski antropolog. On je ujedno jedan od osnivača Etnografskog muzeja, ali kasnije je postao i njegov prvi upravnik, kaže za “24sedam” etnolog Bojan Jovanović.

Foto:24sedam/ Goran Sivački

– Smatra se da su najstarija sačuvana jaja u Srbiji stara više od 100 godina, a upravo se jedno takvo – verovatno i najstarije nalazi u navedenom muzeju. Doneo ga je prof. Trojanović krajem 19. veka, koji je i inače tokom svog života prikupljao takve etnografske predmete – istakao je naš sagovornik i dodao:

Printscreen, Youtube,
Agape – Aleksandar Gajšek

– Konkretno, u pitanju je kokošije jaje, koje je ukrašeno vunicom, a njegovu starinu dokazuje i izabrana metoda farbanja – na prirodan način, lukovinom. Jaje je crvankaste boje, a kako bi se sačuvalo kroz godine, decenije i vekove, ono je preparirano – objasnio je etnolog Jovanović.

Prema njegovim rečima u Etnografskom muzeju nalazi se još jedno jaje iz istog perioda, ali metoda ukrašavanja, kako kaže, ne odgovara našem podneblju.

– Iako je pronađeno na našoj teritoriji, u okolini Aranđelovca, prema izgledu, vidi se da nije u pitanju tradicionalni stil. To belo, uskršnje jaje sa tri potkovice, koje su sigurno kovači napravili, u muzej je doneo Nikola Zega, prvi kustos Etnografskog muzeja u Beogradu – kaže nam Jovanović.

Tradicija farbanja jaja

Kada je u pitanju vremenska dimenzija i nastatak tradicije bojenja jaja za Uskrs, naš etnolog kaže da taj običaj seže još iz 12. veka, a da je ta praksa prihvaćena kod nas u 16. veku.

– Crkva je prihvatila bojenje jaja još u 12. veku, a kod nas ta praksa se javila u 16. veku. Prema predanju, smatra se da koren ove tradicije leži u priči da su mironosnice, na dan Hristovog vaskrsenja, došle blizu Hristovog groba, nosile kuvana jaja, koja su u jednom trenutku poprimila crvenu boju – to je bio znak da je Hrist vaskrsnuo. Bojenje jaja vezuje se sa vaskrsenjem, jer označava preobražaj – kao što se Hrist preobrazio, tako i jaja popraimaju crvenu boju, koja je simbol rađanja i pobede nad smrću – objašnjava on.

Printscreen: YouTube/
Radio Gorazdevac

Još jedna zanimljiva stvar je, naglašava etnolog Jovanović, da je bojenje jaja prvobitno simbolisalo dolazak proleća.

– U antičkom periodu, iz najstarije jednobožačke vere na svetu – zoroastizma, postojao je običaj farbanja kuvanih jaja na prolećnu ravnodnevicu i označavao je čas buđenja prirode – ističe on.

Tucanje jajima

Običaj kojem se najviše raduju mališani, a takođe se vezuje za Uskrs je tucanje jajima.

– U toj igri jedino ne učestvuje prvo jaje, “čuvarkuća”, jer se ono čuva do naredne godine. Igra jajima ima za cilj da zabavi, a još je i Vuk Stefanović Karadžić pisao o tome, gde je u svojim spisima navodio da je, jednim delom, u pitanju “nečasna igra”. Jer pojedinci, da bi slomili jaje, koristili su se prevarom, pa su iz jajeta vadili belance i žumance, a kako bi jaje bilo teže i čvršće, punili  su ga voskom – objasnio je naš sagovornik.

Muzej Ponišavlja

Uskršnje jaje, poznato kao “čuvarkuća”, najstarije u Srbiji, čuva se u muzeju Ponišavlja u Pirotu i “napunilo” je 104 godine.

Čuvarkuća datira iz 1917. godine, obojeno je tehnikom slikanja voskom, a na njemu je sa jedne strane iscrtana pčela, dok sa druge grančica i slova H i V, što oznacava pozdrav “Hristos vaskrse”.

Kolekcija uskršnjih jaja u Pirotu čuva još i jaje iz Sukova iz 1920. godine, na kojem je ispisana godina, mesto i ime Kokan, zatim jaje iz 1936, pa 1943, 1950. godine.

Svetli ponedeljak

Srpska Pravoslavna crkva i vernici danas slave drugi dan Vaskrsa, u narodu nazvan Svetli ponedeljak. Sutra je Vaskršnji utorak, po narodnom verovanju, jedini dobar utorak u godini.

Pročitajte još
Vaskršnjim ponedeljkom započinje takozvana Svetla nedelja, koja se smatra produžetkom Vaskrsa.

Vrlo je raširen i naziv “Bela nedelja”, jer spada u trapave sedmice, tokom kojih se ne poste ni sreda ni petak. Stariji ljude tvrde da će, ukoliko je uveče na Svetlu sredu nebo zvezdano, godina biti izuzetno rodna.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike