Ne divljaju (samo) nama cene: Srbija u julu imala nižu inflaciju od šest zemalja EU

07.09.2021

14:49

0

Srbija je, prema istraživanju ekonomskog biltena MAT, imala nižu medugodišnju inflaciju od tri zemlje Evropske unije u maju, a od šest zemalja EU u junu i u

Ne divljaju (samo) nama cene: Srbija u julu imala nižu inflaciju od šest zemalja EU
Copyright RINA

Inflacija je novi bauk ekonomista širom sveta i njome se bave i centralne banke i poslovi ljudi i analitičari. Strah da bi podizanje cena moglo da poništi ionako rovit oporavak ekonomija u pandemiji raširen je širom sveta.

Zemlje se različito bore sa inflacijom a Srbija u tome zasad dobro drži korak sa najboljima. Međugodišnja inflacija u Srbiji u julu ove godine iznosila je 3,1 odsto, dok je prosek u EU bio 2,5 odsto, saopšteno je u nvom broju biltena

Makroekonomske analize i trendovi Ekonomskog instituta u Beogradu.
Kako se navodi u MAT-u, međugodišnja inflacija u maju u Srbiji je iznosila 3,5 odsto, na nivou EU 2,3 odsto.

U junu je inflacija u našoj zemlji iznosila 3,2 odsto, a u EU 2,2 odsto. U maju su veću međugodišnju inflaciju od Srbije imale Luksemburg koja je iznosila četiri odsto, zatim Poljska 4,6 odsto i Mađarska 5,3 odsto.

U junu je udvostručen broj zemalja EU u kojima je međugodišnja inflacija bila veća nego u Srbiji, a to su zemlje Luksemburg sa 3,4 osto, Litvanija sa 3,5 odsto, Rumunija 3,5 odsto, Estonija 3,7 odsto, Poljska 4,1 odsto i Mađarska 5,3 odsto.
Navedene zemlje Evropske unije su i u julu imale veću međugodišnju inflaciju od Srbije.

„Pandemijska inflacija koja neće potrajati“

Povišena inflacija koja se ove godine globalno pojavila kao rezultat povećane tražnje u odnosu na ponudu, do čega je došlo nakon prolećnog popuštanja mera protiv kovida, kasnije se stabilizovala i očekuje se da će njen efekat splasnuti, te da će se ona već u prvoj polovini 2022. vratiti u okvire pre kovid krize, ocenjuje član rekadcije MAT-a, naučni saradnik i direktor za razvojne projekte Ekonomskog instituta, Ivan Nikolić.

Nikolič kaže da je Srbija pritom prošla bolje nego mnoge druge razvijenije zemlje Evrope i sveta, jer se međugodišnja inflacija u našoj zemlji održava u ciljanim granicama, dok recimo u Nemačkoj ili SAD nadmašuje zacrtane cifre.

– Povećanu potražnju koja je nadmašivala ponudu imali smo pre svega u energetici, zatim hrani, čak i u sektoru proizvodnje metala. To su bila tri ključna izvora rasta cena, ali kako su se narednih meseci stvari normalizovale, tako su dva najjača izvora inflacije tj. rast cena hrane i energenata popuštala, što se vidi i u samom rezultatu inflacije koja se poslednja dva-tri meseca stabilizovala na međugodišnjih oko 3,3 odsto – kaže Nikolić.

Pazare dok “ne ode gore”: Kupovina u hipermarketu, Foto: Profimedia

Ističe da je to za Srbiju potpuno prihvatljivo i približno centralnom cilju koji je postavila Narodna banka Srbije (NBS). Cilj je tri odsto a dozvoljeni koridor plus/minus 1,5 odsto.

Prema rečima ovog analitičara, ukoliko se narednih meseci nastave i održe cenovni pritisci, pre svega oni koji dolaze od proizvođačkih cena i kasnije se prenose na potrošačke, moguće je da će međugodišnji indeks do kraja godine biti do četiri odsto, ali da bi i to bilo u okvirima cilja NBS.

Nikolić navodi da je u nekim zemljama, stopa inflacije neočekivano visoka i upozoravajuća što je, kako ocenjuje, izazovno za skorašnju korekciju monetarnih i fiskalnih politika tih zemalja.

– Oporavak nije tako jak kao što se želelo, a opet s druge strane imamo relativno visoku inflaciju koja je prevazišla okvire planirane za ovu godinu. To je u pojedinim zemljama već znatno iznad nekih višegodišnjih, pa i decenijskih proseka, u Nemačkoj 3,9 odsto, a da ne govorimo o SAD gde je veća od pet procenata, dok je cilj bio dva odsto”, kaže za Tanjug Nikolić.

Pročitajte još:

Navodi da ćemo tek videti da li će to izazvati reakciju i mere monetarne politike, kao odgovor na visoke cene, ali ističe da se u ovom trenutku poremećaji još tumače kao privremeni, jednokratni, odnosno kao izazovi u periodu pandemije

– To se na neki način i označava kao pandemijska inflacija koja će se vrlo brzo iscrpeti, odnosno njen efekat će splasnuti u meri da ćemo se možda već u prvoj polovini naredne godine vratiti u one okvire koji su postojali pre kovid krize – ističe naš sagovornik.

Ukazuje, međutim, da su prognoze nezahvalne pre svega zbog toga što se ne zna kako će se kretati brojevi inficiranih i umrlih od kovida, da li će četvrti talas, koji je u toku, ponovo delovati recesiono i uzrokovati novo smanjivanje privredne aktivnosti ili će se ekonomija zadržati u tempu koji trenutno ima.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike