Cene oranica ne prestaju da rastu

04.03.2021

09:59 >> 10:36

0

U Srbiji je, kao i u EU, nastavljen rast cena poljoprivrednog zemljišta uz velike razlike po regionima

Cene oranica ne prestaju da rastu
Copyright Kurt Bouda/Pixabay

Cene poljoprivrednog zemljišta su u Srbiji u konstantnom blagom porastu. Najskuplje je u Južnobačkom okrugu, a najjeftinije u regionu Južna i Istočna Srbija, piše „Agroklub“.

U četvrtom kvartalu 2020. godine zabeležene su manje oscilacije u prosečnoj ceni u Severnobanatskom i Južnobanatskom okrugu. Najskuplje poljoprivredno zemljište je u Južnobačkom okrugu, gde cena kreće od 2.000 evra za hektar a dostiče čak 31.000, dok je najjeftinije u regionu Južna i Istočna Srbija, gde je raspon od 250 do 20.400 evra za hektar.

Najskuplji zakup u Italiji

Kada je reč o zakupu, u 2018. je najskuplje bilo u Italiji sa prosekom od 1.332 evra za hektar sa takođe, najvišim regionalnim prosekom u Lombardiji – oko 2.000 evra za godinu. Najjeftinije je, pak, bilo u Slovačkoj, tek 54 evra po hektaru godišnje, a regionalno u švedskim pokrajinama Melersta Norland i Uvre Norland i to za duplo manje, 27 evra/ha.

U Šumadiji i Zapadnoj Srbiji cene su se kretale od 400 do 25.000 evra za hektar, u Beogradskom regionu od 2.000 do 20.300 evra, Sremski od 1.150 do 30.700, Južnobanatski okrug od 400 do 20.050 evra, dok su se cene za zapadnobački, srednjobanatski, severnobanatski i bački kretale od 1.000 do 18.000 evra po hektaru, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda.

U Holandiji duplo skuplje

Vrednost poljoprivrednog zemljišta zavisi od mnogo faktora – bilo da je reč o nacionalnim koje uslovljavaju zakonske odredbe, regionalnim koji zavise od klime, ali i mrežnoj pokrivenosti kao i od lokalnih koje čine kvalitet zemljišta, njegov tip, nagib i slično. Dokaz su velike razlike u cenama između država članica Evropske unije, ali i unutar njih samih.

Prema poslednjim podacima Evropskog zavoda za statistiku (Eurostat) za 2019. godinu, u proseku prednjači Holandija gde cena jednog hektara iznosi 69.600 evra.

Ali, kada je reč o regijama, duplo i više je ona na španskim Kanarskim ostrvima i za naše prilike iznosi vrtoglavih 133.800 evra za hektar. Treba napomenuti, kako bismo dobili pravu sliku razlika u vrednosti ovoga resursa, istovremeno je španski prosek manji za deset puta i iznosi skoro 13.000 evra/ha.

S druge strane, obradive površine bile su najjeftinije u Estoniji gde je hektar prosečno koštao 3.500 evra, a kada je reč o regionalnom nivou, na samom severu Švedske, u Uvre Norlandu vredi tek 1.600 evra.

Pixabay/Pijon

Prema Evrostatovim podacima, najveći rast cena poljoprivrednog zemljišta, u razdoblju od 2011. do 2018. godine zabeležen je u Češkoj i to za nešto više od četiri puta, Litvaniji su cene trostruko povećane, dok su Mađarska i Poljska zabeležile dvostruko povećanje cena. Vidljivo je i kako su cene u 2019., u odnosu na godinu ranije, u većini EU zemalja – rasle.

Okruženje mnogo jeftinije

Posmatrajući EU zemlje bližeg okruženja, najskuplja je Italija sa svojih 34.100 evra u proseku, pri čemu on u regiji Veneto iznosi 59.700 evra. Više nego duplo jeftinija je Slovenija sa prosečnom cenom od 18.700 evra, dok je ona u Mađarskoj na nivou 4.800 evra, odnosno 5.600 u pokrajini Južna nizina koja se graniči sa Srbijom. U Bugarskoj se kreće oko 5.380 evra, u Rumuniji 5.300 evra, a najpovoljniji je njen severoistočni deo i iznosi 4.000 evra po hektaru.

Pročitajte još:

Kada je reč o susednoj Hrvatskoj, prema Eurostatu, prosek je u 2019. iznosio 3.400 evra za hektar. U jadranskom delu on košta oko 5.000 evra, a u kontinentalnom 1.700 evra manje, odnosno oko 3.300 evra/ha. Kao i u većini Evrope, cena zemljišta i tamo raste. Hektar oranice u istočnoj Slavoniji košta 10.000 evra, a gotovo ista površina u Dalmaciji za 1.000 evra.

Kada je reč o Bosni i Hercegovini, poljoprivredna zemljišta, livade i imanja su u periodu od 2012. do 2016. imala stabilnu cenu. Nakon toga je usledila ekspanzija investitora iz arapskih zemalja (Katar, Kuvajt, Bahrein, Saudijska Arabija, UAE) nakon čega su cene zemljišta porasle na pojedinim lokacijama i više od 100 odsto. Iako je potražnja za nekretninama, zemljištem, voćnjacima i drugim, poslednjih godina u tom smislu opala, cene su i dalje ostale iste.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Agroklub

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike