Princ koji je zadužio Srbe, a o kome se nije puno govorilo: Na današnji dan preminuo je Velimir Mihailo Teodorović

31.01.2024

07:15

0

Jedini je iz porodice Obrenović koji je svoju imovinu poklonio Srbiji

Princ koji je zadužio Srbe, a o kome se nije puno govorilo: Na današnji dan preminuo je Velimir Mihailo Teodorović
Copyright Vikipedija

Na današnji dan 1898. godine preminuo je Velimir Mihailo Teodorović, čovek o kojem se danas veoma malo zna, a koji je važio za velikog dobrotvora i zadužbinara. Bio je jedini sin kneza Mihaila Obrenovića, a rođen je u vanbračnoj vezi sa Slovenkom Marijom Berghaus, te zbog toga nije imao pravo nasleđa prestola.

Narodni dobrotvor, jedini iz porodice Obrenović koji je čitav imetak ostavio otadžbini, veći deo života proveo je van Srbije. Osnovao je zadužbinu “Velimirijanum”, čija sredstva su bila namenjena za razvoj prosvete, književnosti i lepši Beograd.

Iz vanbračne veze kneza Mihaila i tada maloletne Slovenke Marije Berghaus rodio se sin kome je majka dala ime Viljem. Pošto ljubav nije dugo trajala, a nije bila ni odobrena od strane velikog kneza, Mihailo se rastaje sa Marijom uz obavezu da dete i nju materijalno obezbedi.

Vikipedija
 

Sina 1857. godine seli u Beograd, gde stiče osnovno obrazovanje, ali postaje i meta raznih tračeva koji su u dečaku videli svojevrsnu enigmu, jer je njegovo očinstvo bilo obavijeno velom tajni. Ipak, misterija je s vremenom rešena, jer se za Viljema govorilo da je lep mladić, sklon poeziji, književnosti, dobar jahač i mačevalac, kao i da izuzetno liči na oca, kneza Mihaila.

Godine 1866. prelazi u pravoslavlje. Mitropolit beogradski Mihailo bio mu je kum na krštenju, gde dobija ime Velimir Teodorović. Prezime Teodorović, u stvari, bilo je staro prezime koje su rodonačelnici loze, Miloš, Jevrem i Jovan, prihvatili kao prezime u znak zahvalnosti prema braći po majci Milanu i Jakovu.

Nakon smrti oca, u atentatu u Košutnjaku 1868. godine, kao nasledstvo dobija 35.000 dukata i imanje “Negoja” u Maloj Vlaškoj, površine oko 4.000 hektara. Nasleđe koje je dobio na jedvite jade bilo je klica koja će dovesti do toga da u budućim decenijama postane jedan o najvećih srpskih dobrotvora.

Bilo mu je zabranjeno da se vrati u Srbiju. Iako ničim nije to pokazivao, zabrana je došla od samih Obrenovića koji su se plašili da će pretendovati na srpsku vladarsku krunu.

U vreme ratova koji su vođeni dok je Milan Obrenović bio na čelu države, Mihailo je slao novčanu, kao i pomoć u hrani, iako je kralj zabranio njegovo dobrovoljno učešće u ratu.

Iznenada umire 1898. u 48. godini života. Srpski studenti i dugogodišnji sobar Petković su ga sahranili u Minhenu. Niko od Obrenovića nije prisustvovao sahrani.

”Velimirijanum”

Jedini je iz porodice Obrenović koji je svoju imovinu poklonio Srbiji. Prema njegovoj želji, njegovo imanje je trebalo da bude odvojeno od državnog imanja, kao zadužbina, pod imenom “Velimirijanum”, sa ciljem da pomaže razvoju nauke, umetnosti, trgovine, industrije i zanatstva.

Za upravljanje zadužbinom i korišćenje njenog fonda odredio je da bude jedino i isključivo zadužen Državni savet.

Za vreme Kraljevine, zadužbina ”Velimirijanum” pomagala je dečjim obdaništima u radničkim četvrtima, raznim društvima građana, Srpskoj kraljevskoj akademiji nauka, Beogradskom univerzitetu, muzejima, školama, bibliotekama i izdavačkim poduhvatima.

Po završetku Prvog svetskog rata, sredstvima zadužbine u Srbiju su preneti posmrtni ostaci Velimira Teodorovića. Sahranjen je na Novom groblju, u Aleji velikana. Na grobnici stoji samo “Narodni dobrotvor”.

“Velimirijanum” danas zvanično ne postoji, a jedini trag na beogradskim ulicama je zgrada društva u Ulici Svetog Save 11, na kojoj je, nažalost, natpis sa imenom zadužbine uklonjen.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike